O le taumafa i meaai paleni o se polokalame ua faatauaina i lenei vaitau o le soifuaga i totonu o Ausetalia, aemaise lava tagata atumotu o le Pasefika lea e aofia ai ma Samoa, ona ua maua mai se lipoti ma faamaumauga a le soifua maloloina o le setete lenei a Niu Sa Uelese, o nisi ia o tagatanuu ua faatupulaia le tino lapopoa ma aafia gofie i mai e pei o le toto maualuga, maua i le mai fatu, nisi o kanesa, ova tele le mamafa ma le puta, manava mamau, ma le mai o le gao e maua i le toto poo le aemaise lava le suka i le numera lua (Type 2).
O le tausaga e 2006 na lipotia mai ai i Samoa e le soifua maloloina le oo atu i le 22 pasene le faitau aofai o le atunuu sa maua i le mai suka o le ituaiga o le numera lua (Type 2), peitai i totonu o Ausetalia nei ua faamauina i se lipoti lata mai i suesuega ma ni pepa o faamatalaga i tagatanuu o le Pasefika lea e aofia ai ma Samoa i le lio lea, ua oo atu ai i le ono sefulu iva pasene (69%) le maualuga o le fuainumera o i latou ua aafia i le mai suka o le ituaiga lona lua (Type 2).
I se fautuaga malosi ua tuuina mai e le soifua maloloina a Niu Sa Uelese ma le faalapotopotoga o atunuu eseese, ua fautuaina ai le mamalu o Samoa ina ia taumafa e le tagata matua i le aso, ia le i lalo ifo o le lua ni fualaau aina e pei o le apu, moli, fai ma isi, ma le lima asuga o fualaau faatoaga e pei o le kapisi, tamato, kukama ma isi fualaau mo taumafataga i le aso.
Faaalia e le tamaitai o Jess le faauluuluga o lea polokalame a le soifua maloloina i le vaega o talafou a le Samoa Times i Ausetalia, e ui ina faigata le fuaina o meaai taumafa mo tagata matutua, peitai o le a faaitiitia ai le aafia o tatou tagata mai nei faamai ua lofia ai lo tatou siosiomaga.
O nisi o faalauiloa o loo faagasolo nei e faatatau mo lenei tauvaga ua faamoemoe ai o le aso 30 o Me e faagata ai pepa talosaga o se kuka a tagata Samoa e amata mai i le 18 tausaga le matua, ina ia faaoo atu uma i le ofisa, ona sauni lea mo le kukaina ma avatu e tofo e i latou o loo iai lea tomai faapitoa o meaai paleni mo le soifua maloloina.
O aiaiga o le fua o le kuka pe a tuuina atu mo le tauvaga: 1. O ni meaai faapitoa mo ni tagata se toafa; 2. Kuka faaleatunuu; 3. Ia iai ni fualaauina mata ma ni fualaau fai ai meaai; 4. Ia faigofie ona gaosia.
O se Samoa o le a manumalo ai o le a tuuina atu i sea tagata le $100 ma le pepa faatau e tusa lona tau ma le $500, ma o le a lomia foi le fua o lana kuka i le tusi kuka a le faalapotopotoga a atunuu eseese o le soifua maloloina faatasi ai ma le upega tafailagi poo le website a lea matagaluega.
E le gata ina sailia se kuka lelei mai tagata Samoa, ae o loo sailia foi ni tagata se toalima latou te faamasinoina, e latou te tofoina ma filifilia ai le kuka e maoae i le taumafa, ma o le a maua atu foi pepa mo faatauga e $50 tala mo i latou o le a avea ma faamasino i lea tauvaga.
O le tatalaina o lea avanoa ua filifilia ai i latou i le 50 muamua e faatoai atu a latou talosaga e tufa fua i ai nisi o tusi ua maea ona saunia mai isi tauvaga ua mavae atu, o le susuga i le alii fomai Samoa ia Dr. Seagaitumua Paniani Patu le nofoaga ua mafai ona piki mai ai pepa faatumu mo lenei faamoemoe i ona lala e lua i Mt. Druitt ma Belmore.
Faaalia e le alii fomai Samoa lenei i le faatalatalanoaga ma le sui o talafou e taua tele le faalauiloa lenei a le matagaluega ona o le tele lea o nai o tatou tagata o loo gasolo atu i ia ituaiga mai, ma o le a maua foi se fesoasoani atili mo le faamatalaina i le gagana Samoa mo i latou e le manino ma silafia tonu le aano o lenei tauvaga.
Sa mafai faailoa mai e le mamalu o Samoa lo latou lagolagoina o le tauvaga e pei ona faailoa mai e se tasi o aiga faatasi ai ma le alii pese lauiloa o Tolumaanave Misiluki Su‘a ma le afioga ia Fenunuti Laau lea polokalame aemaise le mamalu o Samoa o loo afifio ma papaaao i Ausetalia.