Tauulaula o le alofa vaega 61

“E ui ou te lei vave ioe i si ou tama ona sa ou fia faamautinoa lelei lagona ua oo ane ia te au, ae talu mai le aso sa ou fai ai i lou tama e tuu mai se avanoa sei ou mafaufau, na lagona lava i ou tino se feau lelei lea e tau faaofi mai e le Atua i lou mafaufau, seia oo ina ou iloatino, ua pei ua mamao malie ese atu ou lagona mafanafana sa iai mo si tama palagi, ae ua amata ona latalata ou faalogona ia Talivai.

E te iloa Luama, ou te lei tosina i lou tama, ona o ia o se aoao, aua i lena taimi sa ou fia faaipoipo i se tama e tutusa ma mataupu sa ave i le aoga, le faafomai. Le mea lena na mafana ai le ma uo ma si tama palagi, aua sa ma fuafua ma te fia agai i le iunivesite i Otago lea e tele ina agai i ai tamaiti mo faailoga faafomai.

“Ae sao lava upu a le Tusi, ‘o ala o le tagata, e le o ala ia o le Atua’ ma sa ou talia lelei le faasinomaga a le Atua mo lou olaga, lea la na ou ioe ai loa i si ou tama, ae ou tusi faamalie i si palagi, o le a ou le toe foi atu i Niu Sila e faaauau le ma faigauo.”

Ua ataata le teine, “Vaai atu foi la au e iu ina ma uo ma se tama palagi, ae uma ane ua toe foi mai lava i se aoao i Samoa.” Ua ata Puna, “E a, ‘like mother like daughter’ ae le faapea e tutusa uma taitaiga ma faasinoga a le Atua mo tagata taitoatasi.”

“Pau lava le mea ia e faamautinoa, e te tatalo i le Atua ma lana faasinomaga i lou olaga atoa, ona tuu loa lea o se avanoa e faasino mai ai e le Atua le mea tonu mo oe. Aua lava nei e finau pe te taumafai e tetee i le taitaiga a le Atua mo oe. Lona uiga, afai lava o le finagalo o le Atua o Niu Sila e te nofo ai ma fai ai sou aiga, aua lava nei e finau i ai Luama.”

E faia pea