Tautua a le SAASIA (Sosaiete Aoga Amata Samoa i Aotearoa)

Le Faatama ma Faatina ma sui o le SAASIA

O le vaiaso nei ua mae’a ai ona tapena se tasi o vaega tāua o le SAASIA ua leva ona faatalanoaina i lona talafaasolopito, o lana  ‘operational arm’ e  faagaioi ai sona ofisa tuma’oti ma lana aufaigaluega e tautuaina le mamalu o Aoga Amata. 

O le susuga ia Vailoa Milo-Harris (Lismarc Enterprises) o loo faatautaia lenei galuega, e fesoasoani i le toe iloiloina o le faavae o le SAASIA talu mai le 2005.  

O lenei galuega na amata ona faatalanoaina i le 2013 ma soālaupule ai le Komiti Faafoe a le SAASIA auā le alualu i luma o le sosaiete.  Na toe iloilo i le 2016 ma o le taimi nei, ua mae’a ona silasila i ai le susuga i le loia mo ni vaega e faaleleia, aemaise le tapenaga o le sosaiete ina ia ausia se isi tulaga e fai ai ma ‘business entity’. 

O le mafuaaga, o le Komiti Faafoe talu ona faavae le SAASIA, o le aufaigaluega foi lea, ae tofu le komiti ma lana ia foi galuega o loo faigaluega ai. O le Komiti Faafoe talu ona faavae mai, e ofo le tautua ona o le manatu i alo ma fanau o le atunuu. O nai tina ma tamā tulou, o isi ua fai i lagi le folauga, o faletua ma faafeagaiga o ekalesia (o poutu ia o Aoga Amata) na galulue punoua’i e leai ni totogi ona o le tau amataina o Aoga Amata iinei.  O i latou ia na o i le malo i lea vaitau e una’i (lobby) le tofāmamao a Aoga Amata; o le aganuu, gagana ma le faa-Kerisiano. 

O lea ua manatu ai le Komiti Faafoe, a fia siitia atili le tautua a le SAASIA, ua tatau ona iai sana aufaigaluega, ae faufautua i ai le Komiti Faafoe ma lana Ta’ita’ifono. 

O se lagona e lagolagoina e le faatamā ma le faatina o le SAASIA (Afioga le Minisita Hon Aupito Toesulusulu Tofae Su’a William Sio & tina mālōlō manumalo Fereni Pepe Ete), auā ua toatele foi tamalii o le atunuu ua lava le tomai i le ta’ita’iina o lenei sosaiete, auā alo ma fanau o Samoa o loo soifua ma ola iinei i Niu Sila.  

O isi tautua o loo faagasolo nei e le SAASIA, o ana Faafouina poo Professional Development mo faiaoga e amata mai i Kalaiesetete seia oo i Aukilani.  O se tasi o mataupu o ia faafouina, o le metotia o le faaaogāina e le ERO (Education Review Office) i le iloiloina (review methodology) o Aoga Amata. O le susuga ia Violet Tuuga-Stevenson o le ta’ita’i lea o Pasefika i le ERO, o loo ia ofoina mai lana tautua i lea mataupu tāua.  O lea foi tautua, o le a faatino i isi pitonuu ina ia maua uma e Aoga Amata lea fesoasoani.

Na maua foi se avanoa faaauro e ta’ita’iina ai e le SAASIA se faafouina i le Tapasā (Pacific Cultural Values Framework), e ala i se valaaulia mai le OMEP (World ECE Organisation).  Na faatumulia lea afiafi i faiaoga Aoga Amata mai i isi atunuu o le Pasefika, papalagi faapea uso Maori. Na vaaia foi le sagisagi mai o faiaoga o Iunivesite ma Polytechnic i se vaivaiga i lea afiafi.

O nisi matati’a e ala i galuega faavaomalo, o loo tapena se faiaoga Aoga Amata i Niu Sila, e fesoasoani i polokalame ma poloketi a le Lefetuao Samoan Language Centre i Hawaii i lalo o le vaavaaiga a le Faatonusili susuga ia Elisapeta Tuupo-Alaimaleata. O le isi paaga lea a le SAASIA ua loa le mafutaga. 

O le tausaga foi lenei e usuia ai le fonotele faavaomalo a le SAASIA i Samoa i le Iunivesite Aoao a Samoa i aso 30 Setema – 1 Oketopa ona malaga lea i Savaii mo aso 2-4 Oketopa mo le aoina o ni alaga’oa auā polokalame mo le fanau iinei i Niu Sila. O loo tatala foi avanoa mo ni folasaga ma ni galuega faatino auā aso o le fono i Upolu.

O loo fuafuaina e tatala aloaia e le Sui Tapaau o le NUS le fonotele, faatasi ai ma saunoaga a malo faaaloalogia e pei o le faatamā o le SAASIA. O saunoaga aami o le Taiulu o le Aoga Faafaiaoga (Dean of Education) i le NUS; Afioga Tofilau Dr Faguele Suaalii, ma le ta’ita’ifono aoao a le SAASIA Afioga ia Salā Pafitimai Dr Faasaulala Tagoilelagi-Leota.

Mo nisi faamatalaga i le fonotele poo nisi vaega e ala i le tautua a le SAASIA, faamolemole faafesootai le failautusi aoao ia Irene Palea’i-Foroti (saasia.secretary@gmail.com) poo Tuifaasisina Letelemalanuola Moe-Penn (saasiainc@gmail.com).