Tatala aloaia se auaunaga fou i totonu o le falema’i i Middlemore

Nisi o i latou ua auai i le faalapotopotoga o le Faletoa i totonu o le falemai i Middlemore

O se tasi nei o faatofalaiga ua aloaiaina lona tatalaina i totonu o le falema’i i Middlemore ua faaigoaina o le Faletoa. O se tasi o auaunaga fou i totonu o Middlemore o loo pulea e se tamafanau Samoa le afioga ia Charles Tutagalevao, ae o loo iai ma fomai ma tamaitai Pasefika o loo iai le tomai faapitoa e fesoasoani ai i tagata e maua i le ma’i o le mafaufau. 

O le matagaluega o loo auai fomai atamamai ma popoto i mea lava nei o ma’i o le mafaufau. E faapitoa lava le latou galuega i le fesoasoani i tagata lautele ua faaletonu o latou mafaufau. O le faamoemoe nei ua faaigoaina o le Faletoa ua faatupeina nei e le malo ana polokalame ua uma ona faataoto auā le manuia o tagata.

Ona o le matagaluega lenei e tatau ona galulue faatasi ma faalapotopotoga ia o loo faatinoina le galuega i tua. I le taimi nei e toatele tagata o loo maua i le ma’i o le mafaufau ae lē mafai ona iloa ma malamalama tagata poo fea tonu e maua mai ai le fesoasoani. O le susuga ia Charles Tutagalevao o ia lea ua faauluulu i ai lea matagaluega fou a le falema’i i Middlemore.  O le taimi muamua lenei ua faavaeina ai se faalapotopotoga faapenei i totonu o le falema’i, ae sa iai lava fomai taitasi sa galulue ai. 

O le naunautaiga o le susuga ia Charles Tutagalavao ma le latou faalapotopotoga, ia tatau ona iai se faalapotopotoga e faafaigofie ona sulu atu i ai tagata Pasefika e maua ai se fesoasoani i nisi o latou aiga o loo maua i mai o le mafaufau. Ia lelei ona maua fesootaiga, ia lelei ona malamalama tagata i le gagana ae faavae mea uma i le nofo fealofani ma le va fealoai ma tagata, aua o loo toatele tagata Tonga, Samoa ma isi fomai mai le Pasefika o loo auai i totonu o le Faletoa. 

O le fiafiaga i tagata lautele o le Pasefika i le faavaeina o lea Faletoa, ona e iai taimi e asia ai e latou le falema’i ae o atu o ni palalagi o loo tiute e faigata ia i latou ona talanoa i le palagi, ae a o atu o ni tagata Samoa poo nisi tagata o le Pasefika o loo galulue e faigofie i ai latou ona talanoa aua o loo fesootai lava i le latou gagana. O le faalapotopotoga o loo iai fomai, o loo iai foi le au faufautua poo Social Workers ma Councelors e fesoasoani i tagata o loo maua o tagofia i fulaau faasaina o le ava malosi, o tagata o loo masalomia ma popole e pule i le ola, ma o le nofoaga tonu lea e maua ai le fesoasoani.