Tapena e le Polyenthinc Institute of Studies le feiloaiga ma le Palemia

O se finauga i le fia saili malo ma le fia tautua i le atunuu ma ona tagata, e lē o se galuega faigofie peitai e mafai mea uma i le lotolotoi ai o le alofa ma faamanuiaga a le Atua pe a tatou talitonu ma faatuatua e talia ma faataunuuina o tatou manaoga e lo tatou Atua Soifua.

O le afiafi o le Aso Gafua o le vaiaso ua tuanai na tapenaina ai e le auaunaga a le Polyethnic Institute of Studies ma le pulega a le Pasifika Board of Trustees lea na auai faapitoa mai o le afioga i le Palemia o lo tatou atunuu o Samoa, Susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi. O le mafutaga lenei na saili maloina ai e le tofa ia Alaifaiva Lemoe Futi Taulevaa se avanoa lelei e faailoa atu ai ma faamautuina sootaga a le malo ma nisi o faifaatoaga i Niu Sila nei ma Ausetalia auā le fia autovaa mai o nai o tatou tagata mo ni galuega faavaitaimi.

O se faigamalaga a le tofa Alaifaiva Lemoe i Samoa i le amataga o le tausaga nei na faatalosagaina ai ia e si ona alalafaga i Malotau Faleu Manono, pe mafai ona maua se avanoa piki fualaau‘aina mo le autalavou Katoliko e malaga mai ai i Niu Sila nei mo se sailiga seleni ona ua toe fia faaleleia le malumalu o le Atua aemaise foi o le maota o le galuega.

Na saunoa le tofa Alaifaiva Lemoa Futi e lei faigofie lona lagona i le fanoga o si ona nuu peitai na ia tulivae pea i le Atua mo se tali e faamalieina ai le manao. O le masina na tea nei na toe malaga ai le tofa Alaifaiva Lemoe Futi i Samoa ma na tonu ai i lona manatu o le a fagasa‘o loa le malama ma savalia ai loa le ofisa o le afioga i le Palemia o le atunuu, Susuga Tuilaepa Lupesoliai Saiele Malielegaoi, ma faailoa atu i ai le fanoga o si ona alalafaga.

Na talia lelei e le afioga i le Palemia lana faatalauula ma fautuaina ai o ia e tapena lelei se tusitusiga faatalosaga ma tuuina atu i le CEO poo le failautusi o le Kapeneta e iloilo ai mataupu faapenei, ma sa faapena loa ona fai ma toe taliu mai ai le malaga i Aotearoa nei.

Poo le lua o vaiaso talu ona taliu mai Alaifaiva mai Samoa ae fesootai mai le CEO o le Matagaluega a le Palemia, le faletua o Vaosa Epa e faailoa mai se avanoa e feiloai ai ma le afioga i le Palemia ona o lea e malaga mai i Niu Sila nei.

Na faatagi loa ma faatalosagaina e Alaifaiva le fesoasoani a le Polyethnis Institute, i le alii pule sili o le aoga le afioga ia Fotuitamai Jacques Theron mo se fesoasoani auā le faafoeina o lenei faamoemoe aemaise o le faagaioina e le tofa Alaifaiva i lona faanaunau ina ia maua nisi faifaatoaga e fai ma faitotoa e agai mai i ai o tatou tagata mai Samoa e faigaluega ai.

O le mafutaga la i le afiafi lea o le Aso Gafua na faalauiloa ai e le tofa Alaifaiva ni faifaatoaga e toafitu i Niu Sila nei ma le toatasi mai Ausetalia, ua faamautu mai lo latou fiafia e galulue faatasi ma le malo o Samoa e tusa ma le manaoga ua faailoa atu.

I le saunoaga a le afioga i le Palemia na ia ta‘ua ai lona fiafia tele ma le agaga faafetai ma momoli le faamalo i le pulega a le Polyethnic Institute aemaise le tofa ia Alaifaiva ona o le galuega sa faia ua maua nisi faifaatoaga fou e faipaaga ma Samoa mo le faateleina pea o ni avanoa faigaluega mo o tatou tagata.

Na saunoa le Palemia ma ia faapea ai, “O le tasi lenei o taeao” o lona uiga ua avea nei le mafutaga a le Pasifika Board of Trustees a le aoga e fai ma faitotoa e galulue faatasi ai ma le malo i avanoa nei ua mafai ona maua mai.

O le tofa ia Leaula Danielson sa fai ma fofoga o le po ma na maualuga foi lea po ona o le faatasi mai o le tamaitai loia o Theresa T Momoisea o le sui o farmers mai Napier a le DB Alam Horticulture Ltd.

Sa auai foi ma le afioga Misa Fia Turner o le sui sa tauva a le National mai Magele aemaise o susuga i faifeau ma o latou faletua faapea le lautele o si o tatou atunuu na valaaulia faapitoa mo lenei mafutaga matagofie.

I latou sa auai i lea afiafi