Tali le Palemia Niu Sila i le talosaga a Samoa mo se malaetaalo fou faavaomalo

[et_pb_section admin_label=”section”] [et_pb_row admin_label=”row”] [et_pb_column type=”4_4″][et_pb_text admin_label=”Text”]

Ua talia e le Palemia a Niu Sila Jacinta Ardern le talosaga a le taitai o le atunuu, mo se fesoasoani mai a le malo Niu Sila ina ia toe fausia se isi malae taalo poo se paka lelei mo Samoa e sui tulaga i le malae taalo o loo iai nei i le Apia Park. 

O le malaga asiasi a le Palemia i le motu o Tokelau na maua ai ma le avanoa o le taitai o le atunuu e talanoa ai e faataunuu ai talanoaga masani a atunuu e lua i nisi auala e faaleleia atili ai atina’e mo tagata lautele i Samoa i le va lava ia o Niu Sila ma Samoa.

Ina ua fesiligia le tamaitai Palemia i le tulaga lea i le talosaga a le atunuu na ia faaalia manino, ua faaoo atu le talosaga a Samoa, ma o se mataupu e tatau ona alu ma ia e ave e faatalanoa, auā e lē o se mataupu e fai toatasi le tonu, ma e umi se taimi e faagasolo ai lona faatalanoaga, ma e moomia foi le maliega mai i lana Kapeneta i le mataupu e pei ona folasia mai e Samoa.

Ua faaalia manino e le taitai o le atunuu, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, “O lea sa ou faaalia ai i le taeao lava o le aso lea na fai ai le faaafe a le malo Niu Sila a’o lei faatinoa le taaloga sa ou talanoa ai ia Niu Sila ua tatau ona step up le latou fesoasoani ia Samoa i mea lava tau taaloga, auā o Saina lava lea e tatou te faalagolago i ai, ae ua tatau ia Niu Sila ona step up le latou fesoasoani i mea tau taaloga ia Samoa.

O le talosaga la ua tatau ia Niu Sila ona agai mai e fesoasoani i le toe fausia o se isi tatou malaetaalo ae na’o le lakapi lava, o le faalavelave o tai i le Apia Park, e vai laloa le mea e tu ai, e matuā lolovaia pe a oo ia tetele timuga.

O le lona lua e lē o agavaa le tatou malae e taalo ai taaloga faapitoa faavaomalo auā e laitiiti, ma e lē ausia le fuataga i le umi ma le lautele, vaganā ai la le malae i Tuanaimato e mafai ona faatino ai i le fanua a le Iuni Lakapi e lua malae tetele la e iai e mafai ona faatino ai.

O le silasila e mafai ona vavae ese le isi malae e fau ai ni fale matamata ae faaaogā le isi malae e fai ai le malae lakapi. Afai foi ae taunuu le fuafuaga lea ua tali mai Niu Sila o le a mafai ai loa ona faatino mai i Samoa taaloga tetele faavaomalo auā ua mafai ona tatou ausia tuutuuga ona ua mafai ona fai se isi malae lakapi fou.

O le isi faaletonu i le malae i tai i le Apia Park, a oo ina timuga e susū uma tagata valaaulia, ae a oo foi ina susulu le la, e oso ane loa le la, lāina uma tagata o le auvalaaulia.

O le aano tonu lena o le talosaga na ave ia Niu Sila o le taimi lava e latou talia ai le tatou talosaga ia o le taimi foi lea e amatalia ai ae ia faatino. O taaloga a le Manu Samoa 15 lea na fai mai i Samoa i le va o le Manu Samoa ma le au a Toga, na matuā tulaga ese le vaaiga i le leaga faia o le malae i le Apia Park. 

E fa’i o le vaivaia, ae o le palapalā o le malae na lopala ai taaloga ia na fai.

O le mea moni lava ia na tuai ai ona amata le taaloga, ona sa saili se maliega i le va o faiaoga o ‘au e lua, i le faataunuu o taaloga ona o le louloua o le tau. Afai ae taofia ona o le leaga o le tau, lona uiga e tutusa uma ‘au e lua. Peitai na faaauau lava le taaloga i le va o Samoa ma Toga.

Ua toe foi atu nei i Niu Sila le faiga malaga a le Palemia o Niu Sila, ae o le a tālia e le malo Samoa pe talia e le malo Niu Sila lana talosaga.

Ua leva ona taoto le manaoga a Samoa mo se malae lakapi lelei, ae na toe faamaamulu ese le World Rugby lea na latou fuafua e faataunuu lea faamoemoe.

[/et_pb_text][/et_pb_column] [/et_pb_row] [/et_pb_section]