Talanoaga ma le Palemia – 4 Nov, 2010

Palemia: Ua leva ona faasalalau i le atunuu atoa. O le aso 29 o Setema. Ua tou maua foi lau lauga lea sa fai i le sauniga, lea sa ou faasilasilaina ai i le atunuu atoa, ‘o le asō lea ua faasalalau atu ai le lipoti, e saunia mai totonu o le Matagaluega o le Tupe, o latou ia e pulea uma tulaga o galuega ma le faasoasoaina o tatou seleni’. O le vaiaso a lena sa faasalalau ai, ave uma a lipoti i le atunuu atoa, ave foi i nusipepa. O lea la ua iai lau faaiuga, o le a alu atu le faasalalauga faapitoa a le Savali, poo le Aso Faraile nei, o le a alu atu ai le itulau lea e auiliiili uma atu ai a, vaega tupe ua faaalu e tau mai le masina o Aukuso ma Setema, lea na ave ia John Campbell ae lē malamalama ai John Campbell. O le a faasalalau uma atu a mea ia i le Savali, ma faaalu atu ai ma ata o galuega uma a ia sa fai. Ina ia silafia ai e le lautele, le faavalevalea tele o mea ia e sau Campbell ma ta i lalo i le nusipepa ma faaalu i lana polokalame o le TV.

Radio Samoa: Aisea ua faaaogā ai le loia i Niu Sila nei, e fesootai atu i lau afioga i le Palemia mo se faatalanoaga?

Palemia: O le tatou loia lena o lea e tapenaina a tatou mataupu e ave i luma o le Faalapotopotoga lena a Niu Sila, lea e latou te faia ma vaai le amiotonu o mea nei o faasalalauga e fai e le ‘au faasalalau. O lena la e fesootai atu ai le tatou Loia Sili i le vaega lena, ona faagaioi ai lea e latou le faiga e tatau ona fai. Na la e tuuaia e Campbell e faapea o latou na sa fesootai atua, o lea o le a fai le ma feiloaiga i le Aso Lulu, aso 27. Ae tei loa la ua alu atu la‘u faasalalauga, o le aso 4 o Novema o le a faatino ai le ma talanoaga. O lena la e sau a latou iina faapea ua uma ona tau atu e lo‘u ofisa i se fesootaiga ma se loia iina, loia la i le ofisa lea, o lea ua avanoa le aso 27. O le mea e tatau ona latou iloa, o le mea pito sili ona tāua, o la‘u faasilasilaga lea na avatu ou te saini ai. A ou saini atu loa, o le faaiuga lena o mea uma. O le mea a e masani, e iai taimi e tutupu ai mea faapena, pe fai e se isi se taimi o le faatalanoaga, ia ona felogonai lea ma le pule, poo le Minisita poo le Palemia, e logo atu e lē avanoa, o le taimi e avanoa o le taimi lea, ona toe tolo ai lea o le feiloaiga. O a‘u a la ia, ou te lei iloa na fai se taimi faapena. Na pau a le mea lea ou te iloa, na logo mai loa a‘u ma ou tilotilo i le talosaga, o a‘u a la na tusia le faasilasilaga na avatu, e lei tusia e se isi. O a‘u lea na tusia ma ou saini ai. O le mea la sa tatau ona vaai i ai le vaega lea, afai na fai se appointment e se isi, ae o lea ua avatu la‘u feau, o lea e saini atu ai le Palemia o Samoa, o le mea faaiu le mea lena. Sa tatau loa ona faapea, ‘o, lea la ua saini mai le tamaloa, o le Palemia, o ai la se isi e toe aisilī. O lea la ua saini mai, o le aso la lea ma te feiloai ai. O le mea lena e tatau ona ia faatāua, pe afai e iai se mafaufau. O ituaiga tagata la ia e leai se mafaufau, e lē mafai ona faatāua e latou le faasilasilaga lea na avatu, ua alu atu a i le Taitai o le Malo, lea e saini atu ai a‘u. O le nofo la ma faapea mai, ‘ia a o lea na fai mai ia Lafai, o ai o toe aisilī, o lea ua ou fai atu, a alu atu loa le iuga ia te au, o le iuga lena e lē toe faaluaina e se isi.

Radio Samoa: Ae manatua foi la, e pei ona iai le au tusitala i Niu Sila inei e pei ona iai John Campbell, o tagata ua maua faailoga, o tagata foi ua popoto pe a fua atu i galuega …

Palemia: Na ta‘u mai le mea lena ia te au. Ou te lē iloa poo ai ia vale na avea i ai faailoga? Ae tasi a le mea na ou iloa ai e leai se faiai, o le avatu o le lipoti lea na avatu e Misa, ae nofo ma toe fesili mai poo fea tupe, o ā mea e faaalu i ai, a o lea e avatu i totonu o le lipoti faamatalaga na. O ina tonu a na ou iloa ai, sa ou faapea o se tagata e a‘oa‘oina, a o lea ua ta‘u mai, o le vale saupa‘u.

Radio Samoa: Lona uiga i se isi itu, e lē professional le faiga o le galuega faatusitala …

Palemia: E lē professional. Ma o le mea moni a, o lea e fia talanoa i mataupu tau tupe e matuā lē malamalama ai. E lē faapea la e aumai le topetope o le gutu e nanu ai i nisi mataupu, ae a oo mai loa i mea tau tupe, it’s a different skill altogether. O le ituaiga tomai lena e lē iai i tagata uma, le tomai lea e iloa faitau ma faauigaina fuainumera. O le tagata la e atamai, e tasi a le tilotilo i le fuainumera, 95 miliona na aumai i le faletupe o Asia ma le faletupe o le Lalolagi, tatau loa la ona faapea, o le faletupe, o le faletupe o le latou pisinisi o le nonō o tupe. Sa tatau la afai e iai se faiai, o inā e na te iloa ai, e lē tatau ona faaopoopo le 95 lea i le 57 lea e foai mai e atunuu, o le mea lea o loans. Afai la e na te lē malamalama i le uiga o le upu faletupe, e lē o se faalapotopotoga foi lea e pei o le Red Cross, o le mea lena e iloa ai le tagata e iai le tomai tau tupe. E tasi a le vaai i se faletupe o loo aumai ai se tupe a le Malo Samoa, faapea loa, o le loan le mea lea, e lē tatau la ona oo fua i ai sau mataupu, leaga o le mea lea o le nogatupe a le Malo lava ia o Samoa, la e ave i ai e le faletupe o le Lalolagi, auā e lē avea e se faletupe o le Lalolagi se loan i se atunuu e lē faatuatuaina. O le mea la lea ou te tau atu ai, o le isi lea vale saupau ua talosaga mai e fia talanoa mai ia te au. E lē fia faamaumaua foi la lou taimi e talanoa i ai, auā e leai se aogā ou te talanoa atu ai i mea tau tupe, ae o la e pei o le talanoa a le tagata foi lea e onā ma le tagata e lē onā, e te fiu a e talanoa atu i ai e lē malamalama.

Radio Samoa: Auā la o lea ua misi e John Campbell le avanoa lea e pei ona iai le lua fonotaga i le aso a taeao, e pei ona aumai le mafuaaga.

Palemia: I lo‘u a talanoaga, ua fefe. O le ala foi lena na ala ai ona alu atu lau faasalalauga ma ou tau atu i ai, ‘e lē o au o se tagata foi lea e lē malamalama i fuainumera’. O le mea la lena na ala ai ona fai la‘u faaiuga, o a‘u upu na. Na fai lau faaiuga, ‘o le mea o le profession a auditors ma acccoutants, a e manao loa e te tilotilo i tua atu o fuainumera, ona e alu loa lea e vaai. Alu e vaai ou mata i le galuega poo iai mo‘i se galuega o fai. O le mea la lena e pito sili ona sa‘o, o lou alu e vaai fale e 862, ona e mafai ona sese numera ia. E mafai ona tusi i lalo, e 9 miliona na fai ai fale. A e lē alu la e faitau fale ia, e lē mafai ona e iloa pe sa‘o le mea lea e alu atu i le lipoti. Faatoa e malamalama i le sa‘o atoatoa o mea, i lou alu e vaai. Mea la lena e musu Campbell e alu e vaai. Ae o le ala foi lena na ou fai i ai ma te o e vaai, o lea ou te tautala atu i lou talitonuga faasuetusi, faatausitusi, e na o le pau lea o le mea e sa‘o ai mea uma, o le ma o e faavaai. Ae o lena e musu e alu. O lou iloa ua palaai e sau. O le ala la lena ua faapea mai e leai se tupe. Ia o fea se faalapotopotoga tele tai pei o le TV3, ae fai mai ua leai se tupe e pasese mai ai John Campbell. I lo‘u a talitonuga, ua palaai e sau ma te feiloai i le aso 4 lea na ou fai atu e sau, ma sau ma aumai ana fesili ia, e sau sei o ma talanoa ai. Ua manaia foi le ta talanoaga, lea ua amata ai ona e malamalama i tulaga ia sa ou manao ai ma te talanoa. Ua na faaleagā la‘u Deputy, ou te musu la e toe tuu i ai se avanoa e sao ai.

Radio Samoa: Afai la e tei ua toe valaau atu Campbell i se lua avanoa iina i Samoa, e toe talia Campbell ina ia mafai ona faaauau le lua fonotaga lea?

Palemia: Ou te toe talia, ae sau ii e fai ai le ma talanoaga, ma sau a ma te o e ave e faatilotilo mata i galuega e tele ia sa fai, ma aumai ana fesili e muamua ou vaai i ai. Lena la na avatu ai la‘u tali, ‘ua ou faanoanoa tele i le mea lea. E a oe e te manao e te sau e vaai a‘u, lea ua tau atu le taimi ou te avanoa ai, ae o lea ua tou fai mai e leai ni tou tupe. A o lea la e iai lo‘u faamoemoe o le a iai se aso e tou te toe fia vaai ai a‘u, ma faaauau le talanoaga lea’. O lena la e open la‘u ofo i ai. Soo se taimi a la e sau ai ma te talanoa ii ma aumai ana fesili ia, ma o i tuā e faatilotilo i galuega ia, na o le pau a lea o le mea e talitonu ai tagata. Ma ma o la e avatu a ma le TV e fana uma ai mea ia e pue uma, a uma loa ma talanoa, e iai foi la ma le tatou TV. A uma loa faa-DVD ona lafo atu loa lea i Niu Sila i TV Channels uma na, ia faaali ai, ia aua a na ona tuusaoloto na o ia ma lana camera, a ia fai foi se tatou camera e pue atoa ai mea ia sa ma talanoa ai, pau a lena o le mea e maua uma ai le sa‘o. E musu la e fai le mea lea. Lea ua na iloa mamao mai a, o lea o le a ou pue vaea ai i.