Talanoaga ma le Palemia – 3 March 2011

Radio Samoa: Ae o loo maua pea le toafilemu, aemaise foi le malosi i lau afioga i le Palemia, i le isi paeaiga o le isi lima tausaga lea pe afai ae toe tulai mai?

Palemia: O le tulaga ia o le toafilemu o le atunuu, o le matuā toafilemu a. Manatua foi, o le toatele o le atunuu lea e lagolagoa le HRPP.

E na o le toaitiiti o i latou ia sa i, o le ala foi le mea lena na ala ai ona o i o, o ese atu ma le vaega lenei, e iai a uiga foi ia lē fufu‘a; uiga vaivai faapena sa i foi, ua lē sao ii, ia lea la na o atu loa i o.

Manatua o isi sa i totonu o le Kapeneta. Ia a ou fesili atu se‘i aumai ni o latou manatu i ni vaega, ia na o le nofonofo a ma tilotilo mai e leai ni manatu.

O le mea la lea, o fea e oso mai ai nei mafaufauga, a o mai o le a fai le ā, a o lea sa i ii, e fesili atu poo ā ni finagalo i totonu o le Kapeneta, e leai a ni manatu e aumaia. O le tulaga la lena o lea matou te iloa lelei a, se o le tele a o nei manatu e aumai, o manatu e lē ‘aivaā.

Radio Samoa: O le saunoaga o se tasi o sui tauva o le Tautua Samoa, ia Afualo Wood, e foliga mai o se faamatalaga, ae e pei o loo unai mai ai ma se tui foi la lea, Tuilaepa.

Na ia ta‘ua ai, o le tuai ona ofi atu o Samoa i le lio o atunuu e lelei le tamaoaiga i le lalolagi, ona o loo taumafai pea Tuilaepa ma lana faiga malo e taofiofi i atunuu matitiva. Lua, 30 tausaga o tauave e le HRPP le atunuu, 30 foi tausaga o taotao ai Samoa i malo matitiva. Tolu, o le tausaga lea ua tuanai atu, sa tatau ona ofi ai Samoa i atunuu e lelei le tamaoaiga.

Palemia: Vaai, o Wood, o le isi lea tagata e lē o lava lona malamalama i mea ia tau le tamaoaiga, e ui o la e faiaoga ai i mataupu tau i le tamaoaiga, e iloa a i le tulaga o le saunoa mai. Ia o lena e aliali mai ai iinā le lē malamalama.

Auā o le itu lea sa ou faasalalauina, o le tasi lea vaega i le tulai mai i le paeaiga talu ai, ua siitia lo tatou tamaoaiga maualuga, ua see ese mai atunuu matitiva, i atunuu ua maualuga le tamaoaiga.

E see loa tatou i luga, see ese uma loa ma faamanuiaga e tatou te maua. Lona uiga, e iai foi le itu o le tau o le see i luga. E lē gata ina lelei le tulaga ua iai, ae o faamanuiaga uma a tau te maua, e lē toe maua.

O le itu la tāua, o le oso o le sunami lea na oso ai, ma le tulaga i le faatamaiaga o le tamaoaiga, lea ua faapea mai ai latou, ia se‘i toe tuu atu ia lea avanoa, e tolu tausaga e faatino ai a tatou galuega, ma faaauau ai pea ona tatou maua fesoasoani mai Niu Sila, Saina, aemaise le tulaga ma Ausetalia ma Iapani, aemaise le itu lea o le sao atu o a tatou oloa e aunoa ma se tiute. E lē o ni mea leaga mea na, o mea lelei.

E tasi a le tulaga ua mafua ai ona siitia tatou i luga, o le itu lea i le fua atu i le tatou aofaiga o tupe maua a le atunuu, e piliona ma le lima selau miliona tala, o le tuuaofai lena o a tatou seleni, o lea e tafe mai i totonu o le atunuu, vaevae i le aofai o tagata o Samoa, ona taatia mai ai lea o le per capita income.