Talanoaga ma le Palemia – 3 March 2011

Ia sa ou faalogologo a i ai, ma ou mafaufau ifo, e tele a le lē malamalama o lenei foi alii loia i le tāua o atina‘e o loo fai nei.

Ae se‘i alo i ai pe a sao mai, auā i le taimi nei e maumau fua mafaufauga e ave i nei ituaiga o tagata, ae iloa mamao atu a le vaivai tele o ona mafaufauga, i mea o galuega tetele a le tatou Malo ua uma ona fai.

E matuā vaivai a lona finagalo, e lē o malamalama i le tāua o mea ia sa fai e le Malo. Ma o uiga a na o sui fou.

E pei e avane le fou e manatu ai e faalele manatu. Ia manatua foi, e iai upu a le atunuu, ‘e mau e faalele, mau e mātau’. Ia ma le isi upu, ‘sa lelei ai ona aua ta te soona faaalia o ta manatu; faataumate ai pea e le atunuu poo ā mea ia ta te nofonofo ma ita. I lo le faasalalau, faasalalau, ia o inā e vave iloa ai e le atunuu lo ta gaogaoii.’

Radio Samoa: O le manatu lava lea e avatu i lenei afiafi a o faafofoga foi lo tatou atunuu, o loo lagalagā ai manatu o nisi, “Sui le Palemia; Sui le Palemia.”  Ua avea lafoga ia e pei ona latou ta‘ua faapea, ‘o ana lafoga e fai, ua fuaao ai le atunuu; o le mea, ua tatau ona sui le Palemia.’

O le fesili Tuilaepa i le afiafi lenei, ‘Afai ae toe tulai mai le vaega faaupufai a le HRPP i le faiga palota lea, ae filifili le tou faafaletui i se Palemia, ma toe tuu tasi atu ai le tofa ma le finagalo foi o le vaega faaupufai e te faaauauina le tofi Palemia, ‘E te tauaveina lava le tofi Palemia? E te lavā lava tauave le isi lima tausaga?’

Palemia: Manatua foi o mea faapenei, e pule a le matou vaega. Ae o itu ia e talanoa mai ai, e atagia ai ua palaaai. Pei ua lē lavavā ma fefefe e faafeagai ma a‘u. O le itu lena sa tatau foi ona matuā faautauta i ai. Auā o le tulai mai ma fai ni lafoga faapena, ua atili ai ona aliali le vaivai tele.

Manatua o le toatele o latou nei sa i lalo o le vaega nei, mo mea o rejects a le vaega nei. Lea la ua agai i na manatu e tau faasilasila mai ai, pei ua fefefe matou te faafeagai.

E oo foi i vaega ia e faapea mai ai, ua ou pulea toatasi se vaega, o le mea mo‘i a, ua fefefe e faafeagai ma a‘u i le tulaga o le talanoa i le itu o le faafeagai o mafaufauga.

Auā o le mea lea e tupu nei, e lē o le itu lea e agai i ai se tagata, o le lē iloa faafeagai ma a‘u, ma lē lavā tali mai i mea ia ou te talanoa ai, ia ona agai loa lea i mea o manatu faakamaiki faapena.

O itu la na o lea e tāua tele i lo‘u foi mātau atu. Auā e iai foi taimi e faapea mai, ua fai si o‘u mātua, e galo ia latou, o isi ia mau a le atunuu, ‘o lē e tele lona soifua i le olaga lenei, o le tele foi lena o lona iloa.’

O mau uma nei e masani ai lo tatou atunuu. A o le mea mo‘i, o lafolafoga na, o tagata uma nei sa i lalo o la‘u taitaiga.

O lona uiga, ua lē lavavā matou faafeagai, ona agai lea i ni manatu faapena. Ae o le mea sili ona matagā, o le tolaulau ma faapea, e omai loa i totonu ona faapuupuu lea o le taimi e tulai mai ai le Palemia i totonu o le Palemene.

E matuā ta‘u mai ai iinā, ua matuā fefefe e matou te faafeagai?