Radio Samoa: Ua maua foi le fesootaiga ma le tamā o le atunuu, le afioga i le Palemia, le afioga ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi. I le agaga faaaloalo e faatalofa atu ai, i lau afioga le Palemia. Faafetai mo le taimi ua faaavanoaina mai foi, i lenei po ua maua le avanoa se‘i faafofoga foi le mamalu o le atunuu i nai mataupu.
O le ta fesili muamua faamolemole, o lea ua māua ua teena e John Campbell lau tusi lea na aumai i ai. Ua lē maua atu sona avanoa talu ai, toe tasi lana polokalame ona faaiuina lea o galuega o lenei tausaga. Se‘i saunoa i ai faamolemole Tuilaepa?
Palemia: Faafetai mo le valaau mai foi i lenei afiafi. Faatalofa atu foi i le mamalu o le tatou atunuu o loo mafai ona faafogafoga i le ta talanoaga i lenei itupo. Manatua foi, e lē o a‘u lea e usu. E lē o a‘u lea e manao i lea talanoaga. O uiga faapea i soo se galuega, a manao se tagata e talosaga i se isi tagata, aemaise o se tusitala e talosaga i le taitai o le Malo i se avanoa, e fua uma a avanoa i lo‘u avanoa.
O le susuga la ia John na sa manao mai ia te au muamua. Ia manatua foi la, ona ou tali atu lea i ai i le taimi ou te avanoa ma te talanoa ai lea na lē oo ona ua sau a ia. I le faafeagai ai o tagata malamalama, o lē manao, e faatali i le mea e fai atu ai le tagata o loo manao i ai, aemaise o le taitai o le atunuu lea sa talosaga mai i ai. Lea la na lē sau muamua, ona toe talosaga faalua mai foi lea. O le uiga o le talosaga, e ma te feiloai i Niu Sila.
Ona avatu foi lea o la‘u tali, ou te lē avanoa i Niu Sila, ua uma ona booked uma lo‘u taimi, lona uiga e matuā leai a so‘u avanoa i Niu Sila. Ona ou tuua lea i ai o le taimi ua ou faaavanoaina ma te talanoa ai i Samoa nei, i le aso 16 o Tesema.
O le mafuaaga, ona ou te manao a e ave le alii lea i tuā e faamatamata i mea ia na fai, lea e saga fesili ai pea poo fea le mea ua agai i ai tupe. E lē mafai la ona ou faaauauina le talanoa, ae na te lē taliaina se upu e avatu, se‘i vaganā ua ou talanoa ae ua vaai i ai mata i mea ia na fai, e faamaonia ai upu nei e fai atu e le malo. Ia ona aumai foi lea o lana tali, e faamalie mai a‘u, e lē o avanoa foi e sau i le aso 16.
Ia manatua foi o ia lea sa talosaga mai, o lea foi la ua ou toe tali faalua atu i ai, ou te avanoa i le aso 16 o Tesema, ae toe aumai foi, e lē avanoa foi e sau iinei, ona o mafuaaga, afai e sau o lona uiga la, ua lē maua le latou polokalame o le faaiuga, e fia alu e lei oo i le aso Kerisimasi le latou polokalame. Ia ona avatu loa lea i ai o la‘u tusi i ai nei la, o le tusi faaiu la lena, nei i le Aso Gafua a outou, e ta‘u atu i ai, auā o lena lava e manao a e faatino i Niu Sila.
O lena la na ou toe tusi atu i ai, o lea ua faalua ona tou talosaga mai ia te au, e fia feiloai mai le alii o John Campbell. Ua faalua ona ou talia, ma ua faalua foi ona tou lē faataunuuina. O le lē faataunuuina la lona lua, o le tou alofagā ua tou ‘alo i ai, a sau John i le taimi lea, o lona uiga e lē maua le tou polokalame i le Kerisimasi, o lona uiga e faatoa faasalalau ia Ianuari i le aso 24 poo le aso 25.
Ia ona ou tali atu loa la lea i le Aso Gafua lea ou te talanoa atu ai, ua faalua ona tou talosaga mai tou te fia feiloai ia te au. Ua falua ona ou ioe atu, faalua foi ona tou toe tusi mai ua lē faataunuuina.
A o lea lava tou te tatalo mai lava, e fia feiloai lava ia te au i Aukilani. Ia lea la na avatu ai lea o la‘u tusi, e lē mafai, lē mafai, lē mafai ona ou feiloai atu ia John Campbell i Aukilani, e matuā lē avanoa a‘u i Aukilani e talanoa ai ia John Campbell.
Ma e mafua ona ou manao e fai mai i Samoa nei, ua uma ona talanoa ma Misa ma faamatala atu e Misa, i le faaiuga o Setema i le la feiloaiga iinei, mataupu uma ia sa manao i ai.
Ma o mataupu uma sa manao i ai, la foi e tusi uma a totonu o le lipoti lea na alu atu ma ia, le itulau 66. Ia te au la, e matuā maumau o le taimi ma te toe feiloai ai, pe afai o fesili a ia lea e fesili ai, a o lena ua uma ona avatu i le lipoti.
Lona uiga, e na te lē o talia ni upu e avatu tuufofoga, e na te lē o talia foi faamatalaga tusitusiga. Toe pau a la le mea lea ou te manao e fai, aumai ave a i tuā e faamatamata i mea ia e fesili soo i ai le guku poo fea le mea o alu i ai tupe.
Ua e maua mai? O le tulaga la lena leaga ou te vaai atu, e fiapoko ae faavalevalea. La‘u tusi manino la lena lea na avatu nei, ma o la‘u mea lea ua fai nei, o le alu atu a o le tusi, publish i le nusipepa, alu atu le tusi, publish i le nusipepa. Ia aua lava ne‘i toe pogisa le atunuu lenei ma le anoano o le tagata pogisa na e ina, lea e aumai a latou imeli ma sau faavalevalea ai foi ma le pogisa.
O le tulaga la lena o lea ua fai ma faasalalau ai, ona o lea ou te iloa lelei, o le matuā pogisa a o le tama lea ma te talanoa i ana mea ia e manao i ai. O le tulaga la lena o lea sa ou tusitusi atu ai, ma ou faamatala atu i ai, ua uma ona tou talanoa ma la‘u deputy, la‘u sui palemia ma faamatala atu.
Uma ona tuu atu i ai ma tali, na e i lalo ifo o lona isu, i lipoti i taimi uma e tilotilo ai i le lipoti, ae o lea lava e fesili. Lona uiga la, o lea o le a ou toe tuu atua le avanoa mulimuli lenei, i le aso 25 o Ianuari, 2011, e sau ai e faatino iinei le ma feiloaiga, ae ma te o muamua a e faamatamata i tuā i mea ia ma faasavali i luga o mauga, ma alu e vaai ia tatou taligalu ma mea uma a ia na fai, ma le fesili soo.
Lena la lea ua uma ona ou avatu i ai, ae iai la ma fesili e lua na aumai e outou. (1) O le ā le mea na o le 10 minute ai le avanoa na ou tuuina atu ma te talanoa ai, a o lea e fia sefulu itula o le a savali ai i tuā. Ia ona ou tali atu foi lea, ‘matuā faigofie tele lenei mea tou te fesili mai ai. ‘E itula atoa na talanoa ai Campbell ma la‘u sui palemia, ae na o le 20 sekone lea sa aumai i lana polokalame, ae ave uma e John Campbell le taimi atoa i lana polokalame, auā e pule a ia i le faatulagaga o lana polokalame.
O TV crews uma a ia e o mai Niu Sila talu ona ou palemia, e matou te talanoa, e tai oo i le itula atoa o fesilisili mai i mataupu ma ou tali atu, ona o atu lea iina faasau a latou polokalame, na o le tai 2 pe tai 3 sekone ia e sau ai a‘u tautalaga i luga o a latou polokalame.
Ia te au la, o lea matou te tulituliloa atu ma matou matamata atu i polokalame nei, o lea la e talanoa mai i le 10 minute, ae ia te au, ua matuā ova mamao lenei taimi, auā e o atu foi iina, aumai foi na o sina 2 sekone i luga o le TV, ae ave atoa e John Campbell le itula atoa. Lona uiga la, o mea valea uma a nei e fai e mea o tusitala e lē mafai ona ou toe faatagā.
E tusa a la pe tasi le minute ma te talanoa ai, ua ova mamao lena taimi, auā e alu foi iina, tipi tipi a, na o sekone e tuu mai ma a‘u, ae avea atoa e ia le itula atoa, e lē vālea foi tatou. Ia o la‘u tali lena. O le fesili lona (2), o le ā le mea ua ala ai ona lē sueina e le suetusi lipoti ia na avatu, i le aso 29 o Setema; tasi lena latou mataupu le e o mai ai.
O la‘u tali, ‘e faigofie lava.’ Soo se faalapotopotoga, soo se kamupani, e iai le piliota e 12 masina poo le tausaga faaletupe e galulue ai.
Faalapotopotoga, o malo, o TV a uma loa le 12 masina, ona tapuni loa lea o tusi ma saunia loa ia latou tala faaletupe, a mae‘a ona ave loa lea i suetusi latou te sueina, pe alu foi se isi 2 masina, 3 masina o fai lena galuega, ona faato‘ā aumai loa lea o le tala o le tupe ua uma ona sueina ma faasalalau loa.