Tafe mai ogasami o Samoa miliona o tupe atinae o faigafaiva

O Samoa le isi atunuu o le Pasefika o loo lelei lana seleselega tau tupe e maua i le atinae o faigafaiva aemaise i le fagotaina o ogasami loloto ma maua ai i‘a o le tuna e pei o apakoa, bigeye, le bluefin ma le yellow fin tuna aemaise o le atu.

O faamaumauga mai le pulega o faigafaiva a le Pasefika le FFA poo le Forum Fisheries Agency ua faailoa ai e $11 miliona le tupe e maua e Samoa i le tausaga mai le fagotaina o le tuna i ona ituaiga eseese e pei ona ta‘ua atu i le amataga o lenei lipoti.
O le vaiaso atoa o lumanai nei o le a faagasolo ai i Samoa le fono tele a malo o Asia ma le Pasefika o loo avea ma sui o le komisi tau faigafaiva i le fagotaina o le i‘a o le tuna lea e ta‘ua o le Tuna Commission.

O nisi o atunuu Asia o loo tele i ai faamatalaga o Saina, Iapani ma Korea, o loo latou fagotaina ogasami o le Pasefika e ala i ni maliega ma nisi o malo o le Pasefika. Peitai o loo maua i suesuega o loo iai ni faaletonu o loo tulai mai e pei o le soona fagotaina o le tuna i ni auala lē talafeagai.

O loo molimauina foi le fagota faasolitulafono e nisi o vaa fagota tetele mai Asia o ogasami o le Pasefika. Ua avea lea ma popolega i atunuu laiti ona ua lamatia ai le maua pea o le tuna i tausaga o lumanai. O le masina o Oketopa na ausia ai e malo o le Pasefika o loo avea ma sui o le faalapotopotoga o faigafaiva o le Pasefika le FFA se maliega ua faaigoaina o le Tokelau Agreement.

O se maliega ua autasi ai finagalo o atunuu e galulue faatasi e faataatia se alafua e tapulaa ai le tele o le tuna e fagotaina e vaa fagota tetele e fua i le mamafa.
O le fono i le vaiaso a sau i Samoa o le a aloaia ai lenei maliega i se sainiga lima, peitai o loo iai nisi o masaloga e ono faalave fau nisi o atunuu Asia o loo faifai mea faatasi ma nisi o atunuu ma ono toe taoto ai le maliega e lē sainia.

O le tuna ua faamauina le tele o miliona ma piliona o tupe o loo sasaa mai ai i tamaoaiga o atunuu o le Pasefika lea ua faamauina o o latou ogasami o loo pito sili ona tele ai le tuna o loo maua ai, aemaise lava ogasami faatulafonoina o le atunuu o Papua Niu Kini.

O Kilipati ma Solomona faapea atunuu i le atu Melenisia ma Maikorinisia o loo pito tetele foi o latou ogasami faatulafonoina o loo fagotaina ai le tuna, e faatusatusa ia Samoa e pito i laitiiti lona ogasami faatulafonoina poo le EEZ.

O le fono foi o le a usuia i Samoa o le a talanoaina ai faafitauli o loo aafia ai le atinae lenei o faigafaiva i le Pasefika e faasino i auala ma faiga e faaitiitia ai le soona fagotaina o ogasami ae saili auala e faatonutonu lelei ai.

O le sini autu ia faatumauina pea le maua o i‘a aemaise le tuna o loo fesoasoani i le tamaoaiga o malo ma tagata o le Pasefika.
O nisi nei o vaa fagota tetele o loo latou fagota faasolitulafono ogasami o atunuu laiti o le Pasefika e pei o Samoa, o loo latou maua ai i‘a o le tuna o loo gaosia ai apai‘a tuna lea o loo luu tupe ai atunuu mauoloa - Photo: FFA