Suia taimi ae leai se suiga i le tamaoaiga

O le mau lea a se tasi o sui o le Itu Agai o le Palemene o Samoa, le afioga ia Afualo Dr Wood Salele, o ia lea o le Faipule o lea vaega o loo nafa ma galuega o le atina‘e o le tamaoaiga o Samoa.
Na tāpā sona finagalo i le atoa ai o le tausaga i le masina o Setema talu ona faatautaia suiga o le taimi nei i Samoa lea ua see ai i luma toe see i tua itula o le aso e pei lava ona vaaia le faatino i Niu Sila.

O le masina fou o Setema i le aso 24 lea e toe see ai foi i luma le taimi i le itula atoa.
“Ona pau lava le suiga lea e iai, o lea foi o le a faamalosi le ala vave i luga i le itula ma e lē lelei ia suiga i le soifua maloloina,” o se faamatalaga lea a Afualo Dr Wood.
“E feololo lava suiga nei i tagata faigaluega a le Malo auā e fesuiai lava le tele o taimi e galulue ai, ae o fanau aoga na matuā iloga lava le āfaina i le vave usu o tamaiti o loo fia momoe ma taumafai e agai i aoga o loo pogisa lava e lei malama lelei le taeao”.
Faaalia e Afualo e lei iai ma se suesuega ua faatautaia talu ona toe see i tua le taimi seia vaavaai i ai tagatānuu o Samoa pe faamata e talafeagai nei suiga eseese.

E leai foi ma se suesuega ua faia pe sa iai se siitaga o le tamaoaiga o le atunuu ina ua faatautaia nei suiga o le taimi.

O lea foi la ua sauni Samoa i le suiga atoa o le aso, lea o le a tutusa ai Samoa nei ma Niu Sila ma le tele o isi atunuu i fafo ae o le taimi ua ta‘ua e le Sui o le Tautua e leiloa lava pe aisea e faaauau ai. O le suiga o le taimi ina ia mafai ona fetuunai i luma ma tua, sa tele foi ni finauga na fai i ai a o lei pasia i le Palemene ae na pasia lava ma ua mulimulitai ai lava foi tagata uma e ui o loo toatele lava ua faaali le faagaulēmalie i le vave feala ai i le taeao. O i latou na tele le faitio na sau ai, o mātua o fanau o loo faamautu i nofoaga e mamao ese mai i le taulaga ae o fanau o loo aooga i le talafatai o le taulaga.

“O le tulafono lava o le tulafono,” o le tali mai lea a Unasa Iulia Petelo, le Ofisa Sili Lagolago o le Matagaluega o Pisinisi, Alamanuia ma Leipa, i latou nei o loo faatautaia suiga nei e lē gata i le itula ae o le aso atoa lea e faamamalu i le faaiuga o lenei tausaga.
“Se‘i vaganā lava la ua silasila atu le Kapeneta e fai se suiga i le fetuunaiga o taimi ona faatautaia foi lea o ni suiga i le tulafono ua pasia nei.
O lona uiga e lē toe suia le fetuunaiga o taimi o se faiga e tatau ona faaauau i tausaga uma”.
Faaalia e Unasa ua mae‘a ona fai a latou foi suesuega ma faamaumauga i le tausaga muamua ua mae‘a atu nei o le fetuunaiga o le taimi.

“O pulega o galuega na o latou ta‘ua e toatele tagata faigaluega e tuai atu i ofisa pe afai e see i luma i le itula le taimi. O le faanoi e avatu ona o loo faatali ma fanau i aoga seia malamalama lelei ona agai mai lea i galuega.

O isi e faapea mai e lelei tele auā ua maua le isi itula atoa e mālōlō atu ai i aiga ma faatino nisi o feau moomia auā o lea ua iai le isi itula faaopoopo i le afiafi auā ua vave ona mānava mai i galuega; e eseese lava la le tali mai a le atunuu i lea suiga”.

O le fetuunaiga o le taimi o se suiga na faapea ona faaofi mai e le Kapeneta ona o le manatu o le a telē le faasaoina ai o le tupe alu i le eletise auā o le a puupuu le po ae uumi taimi o le ao ma o le a maua ai se isi taimi faaopoopo o tagata o Samoa e mafuta ai i aiga auā o le a vave ona mānava galuega ma a‘oa‘oga.

Ona pau lipoti na aoina ina ua faia lea suiga i le tausaga na tea nei o le itu lea ua vave tele taeao ma ua vave fafagu nai fanau aoga ma e oo atu i le taimi e tau amata ai i a‘oa‘oga ae ua tulimomoe tamaiti i potu aoga.

O nisi o finauga na faia i le Palemene i lenei mataupu o le itu lea ua lē ogatusa ma taimi faalenatura ua masani ai tagata Samoa ia suiga, auā e vivini moa ua leva ona agai tagata i galuega ma fanau i aoga.

E tagi foi alisi i le taimi sa fai ai faigalotu, ua taatitia nisi aiga mo tofaga o le po auā ua vave ona fai faigalotu e lei pogisa lelei. Ae o le ā lava la faitioga o loo faaauau lava suiga o le taimi e pei ona o le a toe faia foi ia Setema.