Siisii pea le tau o le soifuaga i Samoa le Pasefika ma Asia

Ua mae‘a tuufaatasia le ripoti i le tulaga ua iai le atinae i le Atu Asia ma le Pasefika, ma ua matauina ai le siitia o le tau o le soifuaga e le gata i Samoa – o se tasi o luitau e ui ua vaaia i le aotelega o lea ripoti o loo taofiofi mamau pea le tele o faigamalo o lenei itulagi i le faasoasoaina lea o o latou tamaoaiga.

“Ua pa‘u ma faaletonu le tamaoaiga ona o le faaletonu o tamaoaiga o le lalolagi ma faafitauli e pei ona vaaia i Europa (2012),” o le faamatalaga lea a le alii Minisita o Tupe a Samoa le Afioga Faumuina Tiatia Liuga, i le faalauiloaina o lea ripoti i Samoa nei.

“E aafia lava atunuu uma e pei o atumotu o le Pasefika i suiga faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi e ui ina mamao ese ma le tele o malo tetele ma ua vaaia lava le toe foi i le lelei o tamaoaiga o lenei itu o le lalolagi, ae o loo iai lava foi atunuu o loo faigata ona toe foi i le tulaga alu i luma o le tamaoaiga o iai nei”.

O le mafuaaga o le siiisii pea o le tau o le soifuaga ona o oloa ua faapea ona faatau mai i fafo o loo agai lava i luga le tau.

Saunoa le afioga Maiava Iosefa Maiava, o le popolega o Malo ‘Aufaatasi, o le tulai mai o mala faalenatura, o tulaga ia e atili agai ai i luga le tau o oloa ma saga taugata ai le tau o oloa o loo auina mai i atunuu i fafo.

O loo faaopoopo foi le siitaga o le tau o le suauu e pei ona vaaia i masina uma ma ua saga maualuga ai lava ma le tau o soo se oloa faatau mai i fafo. Na ia faaalia foi, o le ripoti ua mae‘a saunia mo le atinae o le Atu Asia ma le Pasefika, o loo iai fautuaga ma auala e foia ai ia faafitauli.

O loo atagia mai i lea ripoti, le pa‘ū i lalo o le manaoga o atunuu malolosi i nisi o oloa o loo manaomia tele e le Pasefika ma Asia. “Pe a fua i le tamaoaiga o le lalolagi, e tele le eseesega i le faitau piliona o tagata matitiva o loo feagai ma le faafitauli o le tamaoaiga,” o se saunoaga lea a Maiava.

Ona pau lea o le tulaga ua vaaia le eseese ai o motu laiti e pei o Samoa ma atunuu tetele o le lalolagi – ona atonu o le laiti o le faitau aofai o tagata ua faigofie atu ai ona tau taofiofi le oo o tamaoaiga o atunuu laiti i faigata ua vaaia i Europa.

O Samoa le isi atunuu o le itulagi o loo vaaia le agai pea i luga o lona tamaoaiga ona o le tele o galuega o loo faagasolo ina ia faasoasoa tatau ai seleni maua mo le taofiofi o le agai i se faaletonu o lona tala i le tupe.

E pei lava ona silafia o le tasi lava o auala e le o agai i ai le lipoti lenei o le tele o le fesoasoani o loo maua e tagata ma aiga Samoa ua faapea ona fesoasoani i atinae a le Malo i le faamalosia o lona tamaoaiga, o tupe faamomoli mai i aiga mai i fafo.

O le toatele lava i Samoa nei o loo ua maua mai i fanau i fafo le faamama avega i le siisii ai o le tau o le soifua i le atunuu. O se tasi o faafitauli o loo maualuga pea i lenei vaitau, o le toatele  o tagata e le o iai ni galuega i atunuu o Asia atoa ai le Pasefika.

O se taumafaiga e foia ai ia faafitauli, e manaomia ai se faiga e faataatia e aumai ai i latou e le o maua ni avanoa faigaluega i atinae o le atunuu. Ua fautuaina foi e le ESCAP atunuu o le Pasefika i auala e foia ai le siitia o faafitauli i le taugata o le soifuaga ua iai nei.

O le isi itu tāua ua toe faamanatu mai mo Samoa, o le faaitiitia o le faalagolago i le suauu ma meaai mai fafo. O loo faamamafa mai foi e le Malo le toe unaia o faatoaga, o le isi lea auala e lagolago ai i le atinae o le atunuu.

O le taumafai foi ina ia faaaoga le malosiaga o loo maua mai le la, o se tasi lea itu tāua o loo taulogologo mai ai pea le atunuu e fesoasoani ai i le foia o faafitauli o le siitia o le taugata o le tamaoaiga.

O lea ua ofi atu foi Samoa i le faalapotopotoga o fefaatauaiga i le lalolagi (WTO-World Trade Organization) ma o se fesoasoani tele lea mo Samoa i le itu o oloa auina mai i totonu o le atunuu.

O loo malosi foi le va fefaauoai o Samoa ma atunuu tetele o loo faaauau le fesoasoani mai i le atunuu e pei ona vaaia i lenei foi masina ua faamautu mai ai fesoasoani a le Malo o Ausetalia ma le Malo o Niu Sila mo galuega o le faaleleia atili o le tamaoaiga o Samoa atoa ai vaega eseese o le auaunaga a le atunuu e pei ona iai fesoasoani mo le Tulafono, Fesoasoani mo le tamaoaiga ma le Ofisa o Tupe, fesoasoani mo aoga faapea le soifua maloloina atoa ai fesoasoani ua faamautu mo atinae o faalapotopotoga tumaoti ua unai ai atinae i nuu i tua.

O fesoasoani nei o loo mafai ai e Samoa ona faaauau ana galuega faatino a o unai ai ona tagatanuu e agai i le eleele mo se isi vaega o le atinae o le tamaoaiga.

I le ofi atu ai o Samoa i le WTO, ua aveesea ai le tau o tiute o oloa e auina mai fafo ma o se tulaga lelei lea e faataugofie ai oloa.