Sii le tau o le sikaleti i Toelau sii ai ma le tau o oloa

O le vaiaso na tea nei sa faalauiloa ai e le Ofisa o Tokelau i totonu o Samoa le siitaga ua iai le tau o oloa i lea motu talu mai le amataga o le tausaga seia oo ia Setema o le kuata lona tolu o le tausaga.

 
O le tau o oloa na siitia i le 1.5 pasene. Faaalia i se lipoti a le Ofisa o fuainumera faamauina a Tokelau, ua mafua lea tulaga ona o le siitaga i le tau o le sikaleti na oo atu i le 5.6 pasene.

 
O le sikaleti a Tokelau e avatu i Samoa nei. O le siitaga o lona tau e fai ai lava le faaiuga a le nuu poo le motu latou o motu e fā o le atu Toelau.

 
O le siitaga la lea ua vaaia ai loa le alu atoa i luga o le tau o oloa. Ua faaopoopo foi le tau o le ‘ava malosi poo le pia lea foi e avatu i Samoa ma ua saga faaopoopo ai le maualuga o le tau o oloa i lea tuaoi o Samoa.

 
Ua iai le pa‘ū i isi oloa e pei o le pauta tamea lea foi e la‘u atu i Samoa nei mo faleoloa i le atu Toelau. Ae talu ai o le sikaleti ma le pia le Vailima o oloa aupito tele lea le manao o loo vaaia i motu uma e fa, o lea e faigofie ai lava ona limataitaiina tau o le soifua e nei oloa e lua.

 
O le kuata mulimuli la lenei o le tausaga ua vaaia ai se isi siitaga ua faia e taitai o Tokelau i le tau o le sikaleti lava lea – ua sii atu i le 12.6 pasene i le tau o iai nei.
O le isi siitaga ua vaaia i le apa pisupo lea ua 12 pasene ua sii ai i lona tau o iai nei atoa ai le lau mamoe ua faapea ona sii i luga.

 
O le taga alaisa ua sau i lalo faapea ai ma le suka ma le susu pauta ua faapea foi ona pa‘ū ma o oloa ia ua tau faapaleni ai le sii o le tau o oloa i Toelau i le taimi lenei.