Sauniuni Mamao mo Faafitauli o le Lumanai

Ua faateia au i le Aso Faraile nei, ina ua maua se faamatalaga faapea o le vaiaso nei o le a vaea ai se aufaigaluega e 25 mai a latou galuega ona ua tulaga faaletonu se tasi o kamupani o loo i le va o Magele ma Otahuhu. E faapea ua vaea lenei aufaigaluega ona ua faaletonu le tamaoaiga o le kamupani. O se faanoanoaga ia te au ona o Samoa uma le aufaigaluega e 25 lea ua vaea.

O lenei aufaigaluega e leai se isi e auai i le Iuni a Tagata Faigaluega i Niu Sila. O lona uiga ua leai se fesoasoani mo i latou e finau atu i le pulega o le kamupani e feutagai ni tuutuuga e tau faamama ai le leai o ni galuega faapea se tupe maua e tausi ai aiga.

Talu ai e le auai i se Iuni lenei aufaigaluega, e leai ni aiaiga ia latou feagaiga tusitusia faalegaluega e puipuia ai o latou totogi ma isi tulaga o galuega. O lenei ua oo i taimi o puapuagatia e pei ona feagai nei i latou ma le vaea mai galuega, ae e leai ni aiaiga ia latou feagaiga tusitusia e ono maua ai se tupe e totogi mai e le pulega ona ua faamuta a latou galuega.

O lona uiga e leai ni totogi faaopoopo mo le umi o tausaga sa galulue ai nisi poo le ‘long service leave.’ E leai foi ni aiaiga faapea e tatau ona maua se totogi faaopoopo aua le vaea mai galuega, poo se redundancy payment. E leai foi se tuutuuga faapea e tatau i le kamupani ona fesoasoani i le sailiga o nisi galuega fou i se isi kamupani, poo le totogiina e le kamupani o ni polokalame aoaoga mo le tagata faigaluega ua vaea. E leai foi se tuutuuga faapea o le a totogi e le kamupani se tupe faaopoopo i le aufaigaluega o le a vaea e fesoasoani ai i le totogiina o pili masani ma le tausiga o aiga ma fanau.

Ua mafua ona leai ni aiaiga mo le puipuiga o lenei aufaigaluega ona e le auai i latou i se Iuni, ma ua leai foi se fautua mo i latou i taimi na sainia ai konekarate. E foliga mai ua sainia konekarate o galuega na tuuina atu e le pule o le kamupani, e aunoa ma se malamalama poo ni tuutuuga e puipuia ai i latou i taimi faaletonu.

E le taumate o le a afaina nei aiga o lenei aufaigaluega ona ua leai se tupe sa masani ona maua mai i galuega, ma o le a nofo popole foi pe faapefea nei ona toe saili se isi galuega e mafai ai ona tausi aiga ma totogi ai pili masani.

E tele matagaluega a le Malo e maua ai le fesoasoani. E tatau ona saili ma fesili mo le ituaiga fesoasoani o loo manaomia. E tele foi ni faalapotopotoga tumaoti e fesoasoani i le fuafuaina tatau o tupe e totogi ai pili masani.  E iai foi faalapotopotoga tumaoti e mafai ona fesootai ma kamupani o loo e nofo aitalafu ai, ina ia faamautu se fuafuaga mo le totogiina o aitalafu i se totogi e talafeagai ma le tupe ua maua nei. O ia

faalapotopotoga tumaoti e iai Citizens Advisory Bureau poo Budgeting Services.

E taua foi le vave logo o le faletupe pe a o iai ni mokesi ma nisi nonoga tupe o faamau i fale umia saoloto ma talosagaina se malologa mai le totogiina o ia nonoaga tupe seia toe maua se isi galuega.

E lelei lava le vave faafesootai o faletupe ma isi kamupani o loo iai aitalafu ae aua le alo ese ma iu ai ina le totogiina aitalafu ma tulituli ai oe e faletupe ma kamupani ona o le le totogiina o aitalafu.

E taua foi le taofi o le soona faaaoga o tupe i mea e le taua. E tatau ona faatalanoaina e le aiga atoa faapea tamaiti ina ia nofo malamalama ma fesoasoani uma le aiga i auala e sefe ai tupe mai le soona faaaoga i mea e le talafeagai.

E fautuaina foi le sailiili avanoa e toe aooga ai ma sailia ni faailoga maualuluga poo ni tomai faapitoa. A iai loa se faailoga poo se isi tomai faapitoa ua faigofie foi ona toe maua se isi galuega.

I lenei vaitaimi ua tulaga faaletonu le tamaoaiga o le atunuu, ia tatou taumafai pea e fai ni faataitaiga lelei mo alo ma fanau aemaise le tupulaga talavou i le fuafua ma sauniuni mamao a o lei oo mai taimi o le puapuagatia.

O le tele o tupulaga ou te maitau na o le maua o tupe ma faaaoga i tafaoga ma isi mea e le taua, ae leai se tupe ua sefe mo le lumanai.

Ia faamanuia le Atua i au fuafuaga mo oe ma lou aiga i taimi o faigata.