Sama le malofie a le faautautaga ia Leulumoega Teleiai Pa‘u Edwin Puni ma lona tausi ia Rosa Tomasi Puni

O le Aso Gafua aso malolo o le Auckland Anniversary, 26 o Ianuari na sama ai le laei/malofie o le faautautaga ia Leulumoega Teleiai Edwin Pa‘u Puni (Samatau) poo le tofa ia Suatapuloloo mai le afioaga o Matatufu, faatasi ai ma lona tausi ia Rosa Tomasi Puni.

O lea faamoemoe sa faataunuuina lea i le hall a le Cook Island i Magele. Na auai uma aiga na lua faapea uo ma ē masani i le molimauina o le malofie a lenei tamalii o le atunuu ma lona tausi.
O le maualuga o le aso o faafesagaiga o aiga, faautautaga ia Leulumoega ma le faletua ia Rosa poo le afioga ia Seutaatia, faatasi ai ma le mafuta mai afioga ia Lemamea Dr Emosi Puni, o le afioga i le faamasino ia Tagaloa Enoka Puni faapea le tofa ia Faalavelave Tuuvaa Elama Puni o loo galue faapailate i le Emirates, aemaise ai foi le sui o le faatamā o le vaa o le Gaualofa ia Lauaki Lavatai Mailigi.
O le viiga i le Atua i mea aupitoaluga ona o le faamoemoe ua taunuu o le laau lea o le soifua, na avea ai le susuga i le faafeagaiga ia Christina Tapu mai le ekalesia Egelani ma ositaulaga o lea aso auā se viiga o le matai oi le lagi.

Na sosoo ma le galuega a le matua o faiva ma le falelua o le aiga tufuga o le uuina lea o laua malofie mo le faamatifiina o le lama, ona aga atu loa lea i fiafia e pei ona masani ai tu ma le aganuu a Samoa i aso faapenei.
O taumafataga na tapenaina ma saunia lava e aiga, o se tasi lea vaaiga tāua sa iai i lea aso o taumafa lava Samoa e pei o talo, moa, ma le miti, o le tāua o lea faamoemoe o le aloaia o le faa-Samoa.
O le tofa ia Sooalo Setu Mua sa faatautaia le aso ma o ia foi sa tutootoo mo faaaloaloga auā le mamalu o le auvalaaulia aemaise o le matua o faiva ma le falelua o le aiga tufuga, ma taualuga ai loa i le ava taumavae a le atunuu.

O le manatu faaalia a le tofa i le Tumua i nisi o ana tusitusiga, o le laei o le faamautuina o le olaga tautua o soo se tama tane (vae ane suafa) i upu (lauga) aga ma taga. O se tamalii ua iloga lana tautua i Niu Sila nei i mea tau pisinisi, community e pei o fusuaga, ma le faa-Samaria agalelei.
Na tua mai foi i ai le HRPP i lo latou faamoemoe i se taimi ua mavae atu, faapea foi ona tua mai i ai le Faleula o Samoa i lo latou faamoemoe e pei ona faatinoina i Niu Sila nei. Ua loa foi tausaga o tautua i le taitaiina o tama ma teine tuai o le Kolisi o Samoa, o se tamalii agamalie ae tamaoaiga i le gagana, aganuu ma agaifanua a Samoa.

Na matagofie foi le maualuga o le faamoemoe o Samoa i le sauniga o le nofoaga fou, o le a siitia mai i ai le maota o Samoa ina ua tulai le tofa ia Teleiai ma faailoa le auai o Samoa i lea sauniga e ala i lona faafeaoina o le sauniga i lona laei (malofie). Atonu na iai nisi na lē oo se manatu e mafaia e lenei tamalii le malofie, ae pei ona mālie i le saunoaga a le matua o faiva. O le tamaloa e telē le tino ae o lea ua iloa nei e sili ai ona telē le loto.

E faafetaia ai le afioga i le matua o faiva Su‘a Tulouena Tuifaasisina Letelemaana, aemaise o le falelua o le latou aiga tufuga ona o lenei galuega maoae.
Sooalo Setu Mua, Lesa Mua, Teleiai Pa‘u Edwin Puni

Teleiai Pa‘u Edwin Puni ma le tausi ia Rosa Tomasi Puni