Saini le Feagaiga o Tokelau

Ua faamautu nei se feagaiga o le a vaaia ai le tutu faatasi o nisi o atumotu o le Pasefika e aofia ai ma Samoa e pulea o latou ogasami tuufaatasi mai i le soona fagotaina e vaa tetele mai i fafo.

O se feiloaiga na faia a o lei amata le fono tele mo Komisi o le Tuna, (Tuna Commission) lea na sainia uma ai e malo e valu o le Pasefika e aofia ai Samoa, Niue, Tuvalu, Tokelau, Atu Kuki, Niu Sila, Vanuatu ma Tonga le faiga faapaaga lenei ua ta‘ua o le Feagaiga o Tokelau, ma o le Taitaifono o le Komisi a Malo o le Pasefika (Pacific Commission), o le ulu foi lea o Tokelau, Kuresa Nasau na saunoa i lea sainigalima ma ia faafetaia ai le tutu faatasi o atumotu nei ina ia faamalosia lenei maliega.

O se maliega na ia ta‘ua o le a malosi ai le leo o atumotu o le Pasefika i le puipuiga o ogasami e aofia ai ogasami o atumotu taitasi ma tua atu o le tuaoi poo nofoaga faatulafonoina nei (high seas).

O ogasami o atunuu nei o loo tele ai le ituaiga o le i‘a o le tuna lea e faaigoaina o le albacore – apakoa ma o ituaiga tuna e fā o loo maua i ogasami o le Pasefika, le ‘asi‘asi, aku, mata lapopo‘a o le apakoa le i‘a aupito i maualalo le numera ua iai nei ona o le tele o vaafagota tetele ua o latou fagotaina. Ma o le fono o lenei vaiaso, o le a saga unai ai auala e mafai ai ona faaitiitia le aofai o le i‘a e fagotaina i nei ogasami.

O le faia o tulafono a atumotu o le maliega o Tokelau o le a fua lelei ai lava le aofai o vaa fagota tetele e mafai ona fagotaina ogasami o nei atumotu ae e fia foi le aofai o le faigafaiva e faataga i lea aso ma lea aso.

E lē gata i lea o le a faamalosia le faitau o nei i‘a i uafu o atunuu nei auā o le taimi lenei o loo agai sa‘o lava uta o vaa fagota nei i nisi vaa la‘uuta o loo faatalitali i le sami e ao le i‘a peitai e lē o faamaoni vaa fagota nei i faamaumauga o loo aumai i atumotu o le Pasefika i le aofai sa‘o o i‘a o loo fagotaina.

O le albacore (apakoa) o le tasi lea o galuega muamua a le feagaiga e pei ona sainia. O le saunoaga a Nasau afai e faamalosia tulafono nei, o le a vaaia se tamaoaiga tele o le Pasefika e maua mai i lenei feagaiga, ma e tatau lava ona vaai faalelei ne‘i tuuitiitia pea le apakoa mai i ogasami o le Pasefika.

 Kuresa Nasau (alo‘a mumu) ma sui o le Pasefika