Sa’afi le Sui Palemia i le soifua tautua o Tuilaepa

“O le tagata o le taimi”..Fiame Naomi Mataafa

O le afioga i le Sa’o Faapito, Fiame Naomi Mataafa o le Sui Palemia o Samoa

A tatou faalogo nei i tala feavea’i solo i milomiloga faaupufai o Malo poo polokiki i Samoa, e vave ona tosina iai mafaufau o isi tagata ma faapea e moni. E fai ma tala faamanatu upu o polokiki sa salalau a’o loma le palota tele o le 2016 o loo sili ona lata mai. Fai mai o nisi o faipule sinia o le HRPP ua fai kegi i le naunau e suia le ta’ita’iga o le vaega faaupufai.

O suafa o faipule sinia sa laumanu’ia igoa i tala sa feavea’i solo o le a lē faailoaina, ae ua tatou iloa ma silafia lelei e lē na’o le palota tele o le 2016 na tupu ai. O isi palota tetele i tua atu sa feagia’i solo ai foi tala o le vai ma le usuga i milomiloga faapolokiki i totonu o le HRPP. O le tuanai o ia faigapalota tetele e leai lava ni mea na tutupu ai i se suiga o le ta’ita’iga o le vaega faaupufai seia vagana le palota o le 2011 na tulai mai ai se isi suiga na avea ma lesona lelei i le mae’a o le palota tele o le 2016.

I le saunoaga a le sui ta’ita’i o le HRPP ma le Sui Palemia le afioga Fiame Naomi Mataafa i le aso fanau o le HRPP na faamanatu i ni vaiaso e lei mamao atu, sa matuā sasaa ai lona finagalo ma autalatala mai le talaaga o le soifua galue o le latou ta’ita’i, le sui faipule o Lepa ma o le Palemia o le atunuu ina ua atoa le 20 tausaga o loo seei lava i le ta’ita’iga o le Malo. “O lona taimi na tulai mai ai o se ta’ita’i na talafeagai ma lu’i o na vaitau seia oo mai i le asō (A man of the times). O lona poto ma le atamai o se faavae tulimanu e fesoasoani i ana taumafaiga. O se ta’ita’i e feagai ma fealumi ma tagata (engaged) e fetāla’i lana tofa.”

“O se ta’ita’i e mamao lana vaai ma e tausinio e ausia mea sili mo le atinae i soo se mea aemaise o le atunuu (Aspirational). E manino lana vaaiga i soo se mea (realist). E tali manao. E lē fefe e tautala i le mea moni. E faamaoni ma e galue punouai. E taimua i luma ae malosi foi lana unai mai tua – Masalo o le a iai se tapenaga e faamau ai “Love Letters” a le Ta’ita’i mo Minisita ma Faauluuluga o Matagaluega – O nisi e fai malu a’o le isi, e to’i lava e le toeaina le tagata! O Tuilaepa o se ta’ita’i ua ofoina lona soifua atoa e tautua ia Samoa ma ona tagata. – It is a life’s work”.

Na saunoa foi le Sui Palemia ma ia toe aumai taimi na amata ona ulufale ai Tuilaepa i upufai ma tulaga fefeu ma faigata sa iai upufai o Malo i lea vaitau a’o talavou lona soifua i le tofi faipule o le Palemene. “Na uluai ulufale mai Tuilaepa i le Palemene o Samoa i le nofoaiga lona 7 (79-82) ia Me 1981 i se faigapalota laititi a le itumalo o Lepa ina ua usufono Hon. Fatialofa Momo’e o lē sa umia le tofi”.

“Na toe tulai mai i le faigapalota mo le nofoaiga lona 8 (82-85), ma faaauau mai ai lava lona tauaveina o le tofi faipule o Lepa seia oo mai i lenei taimi. Ua atoa iai le 37 tausaga o lana auaunaga i le tofi faipule. I totonu o le 37 lea, o lenei ua faailoga i le asō le 20 tausaga talu ona ia umia le tofi ta’ita’i o le vaega faaupufai faapea le tofi Palemia o le tatou malo”.

“E lua ana matati’a ua ausia – o le pito umi ona faipule faapea le pito umi ona tulai mai i le tofi ta’ita’i. O ni matati’a maoa’e pe a faatusatusa i atunuu o le Pasefika tainane le lalolagi atoa. O lona uluai tulai i le tofi minisita o le 1982, i lalo o le faigamalo muamua a Tofilau Eti Alesana. O nofoaiga i tausaga faasolo mai i le 1982-85, 1985-88, o taimi souā ia o upufai i totonu o Samoa”.

O le tausaga e 1982 na tulai mai ai Palemia e toatolu: Vaai Kolone, Tupuola Efi ma Tofilau Eti Alesana. O ni taimi sili lea ona faigata i faiga faaupufai o le Malo auā o le palota o le 1982, 1985, 1988 na fulisia lava le atunuu i le vaega Faaupufai e Puipuia Aiā Tatau a Tagata.

Ae petai na saunoa Fiame Naomi o le 1982 na faalēaogāina ai le palota a Vaai i se lu’i faaletulafono ma lē mafai ai loa ona ia tauaveina le tofi ta’ita’i. Na tofi e le Ao le Malo Tupuola Efi e Palemia  ae ina ua tauaofia le Palemene, na faapea ona toe suia ai le tofi Palemia ia Tofilau Eti Alesana, i se lafo sa faia i totonu o le Palemene.

I le 1985 na toe tulai le faiga malo a Tofilau ae pagā lea i le faauiga o lea tausaga na o ese Vaai ma se vaega o le HRPP ma soofaatasi ma Tupuola Efi ma lana vaega ma faavae ai se faigamalo soofaatasi i lalo o le ta’ita’iga a Vaai. Ua see ese atu loa Tofilau ma lana vaega i le itu e agaia le malo. O le vaega lea na tauaveina pea le igoa o le vaega Faaupufai o le HRPP.

“O le 1988 na toe tulai mai foi le HRPP e tauaveina le malo seia oo mai i lenei nofoaiga – ua 30 tausaga sosoo o loo tulai pea le HRPP e faafoeina le Malo. O le 1991 na faia ai ni suiga o faigapalota ma tofiga faalemalo: Ua tatala le palota mo tagata lautele (21+), 5 tausaga o le nofoaiga mai le 3 tausaga, faaopoopo nofoa e lua o le Palemene mai le 47 i le 49, ma faaopoopo minisita e toalua mo le Kapeneta mai le 11 i le 13. O nisi ia o faamatalaga o mea na tutupu i le taimi o Tuilaepa. O le avea o ia ma minisita na amata i le 1982”.

“O le 1996 na tofia ai e avea ma Sui Palemia ae o le 1998 na tofia ai e le vaega faaupufai e avea ma Ta’ita’i ina ua tuumalo Tofilau Eti Alesana. E 17 tausaga na galue ai i totonu o le Kapeneta ae lei tulai e ta’ita’i le vaega. A tuufatasi ia tausaga e 17 ma tausaga sa galue i le malo i Samoa ma fafo atu, e mafai ona faapea, na telē le tapenaga mo le tulai mai o Tuilaepa e avea ma Ta’ita’i o le vaega ma Ta’ita’i o le Malo. E lē o se tofiga na faafuaveta”.

“O le galue a Tuilaepa faa-Palemene e ala i komiti a le Palemene na aofia ai le komiti o Tupe, le komiti o Tulafono Faatonutonu o le Fono Faitulafono, Komiti o Galuega o le Malo, Komiti o faigapalota ma le Komiti o le Lala a Samoa i le Asosi o Palemene o Malo o le Taupulega. O le isi tafa tāua lea o le galuega faafaipule faatasi ai ma tofiga faapulega e pei o le Kapeneta”.

“E fia fai sina faamatalaga i le soifuaga o Tuilaepa. Na soifua mai i lona aiga i Lepa ma oo mai i Apia mo aoaoga. Na avea o ia ma sikolasipi i Niu Sila ma maua ai ona faailoga maualuga i le Iunivesite a Aukilani i mataupu tau le tamaoaiga ma le suetusi.”

“O lona soifua galue e tele i le Malo ma sina vaitaimi mo kamupani. Na galue foi mo le Malo i le Iuni a Europa i le ACP/EU. Na faaipoipo i le tamaitai lalelei o Gillian Parker ma e lauga mimita soo ai lava Tuilaepa i le Palemene e toatasi lava le tina o le la fanau toatele. E tele ona suafa matai, e lē gata i ona aiga ae faapea foi i aiga o lona faletua. E talenia i le musika, e tata ma e lelei lona siufofoga e faatagitagi mai i lana pese e fiafia iai, ‘O le afitusi’! E fai asosi – tele tausaga na galue ai mo le Aoga mo tagata Tauaso ma sa mafana le la mafutaga ma le susuga ia Liki Chrichton, e ui e po le vaai ae sa fai lana nusipepa. E faapena i ana aoga i faalapotopotoga o tama tuai ma le lakapi e pei ona avea ai foi o ia ma Taifaifono o le Iuni Lakapi a Samoa”.

“E tautua lotu. A afio i Lepa e EFKS ae o ia o le Katoliko e pei ona avea o ia o se poutū i le Ekalesia i Siusega ma le latou malumalu tele o loo faagasolo pea le totogina o le aitalafu. E lē taumate i le tele ona suafa matai, o le tele foi lea o ana matafale fai”.

“Ua tauva faa va o Malo i le taaloga o le fana au ma maua ai ana pine. E iai foi lana vaega pele poka. Ou te manatu o le taaloga lea – o le taaloga o matematega ae faalagolago foi i le iloa faitau le pele – e lē taumate o i foi le isi faleaoga mo le iloa ai fua le tulaga maumau o se taumafaiga. E faapena le soifuaga i fuafuaga fai, e iai lava mea e mautinoa e ausia ae iai foi itu e ono faaletonu ai”.