POLY-FESTIVAL A AOGA MAUALULUGA I AUKILANI

O le ā ea le aogā o le auai o tamaiti i nei faafiafiaga?

O le 35 lenei o tausaga o faatinoina pea e aoga maualuluga lenei faamoemoe, o le faaalia lea o tu ma aganuu a motu eseese o le Pasefika ma Maori, o le 35 foi lea o tausaga o faitioina pea, ma fesiligia se aogā ma le tāua mo le aoaoga faalemafaufau o le fanau. Ua amata foi ona ofi mai i ai ma motu o Asia ma isi atunuu.

Ua lē misi se tausaga ma le mau faitioga i le maumau o taimi o tamaiti ae lē faia ni mea aoga.

O le galuega faafaiaoga, e leai ni ona taimi totogi faaovataimi e pei o le tele o galuega, ae ona o le naunau ina ia manuia alo ma fanau mo a taeao, o loo mafua ai ona ofo fuaina o latou taimi.

O le itu pito i sili ona tāua o lenei faamoemoe, o le toe faaolaola lea o le gagana ma toe fafagu tu ma aganuu. E pei ona ta‘ua e le tamaitai fomai lauiloa i le lalolagi i gagana, afioga Aiono Fanaafi Letagaloa, “A leai se gagana, ua leai se aganuu, a leai se aganuu, ona po ai lea o le nuu.”

Pe lē o le mafuaaga ea lea o le leai o se faaaloalo ma se alofa i le va o mātua ma fanau? E pei foi na malele le afioga i le Ao o le Malo Samoa, le afioga i le Tui Atua Tupua Tamasese Efi, “O le matautia o le leai o se gagana, e lē o le leai o ni upu ma ni tomai, a o le leiloa lea o le Agaga ma le Nanamu o Tala Faasolopito ma aganuu a tagata, e faaaogāina upu ma tomai e faamaumau ai, ina ia manatua pea ma malamalama ai i o latou Faasinomaga.”

O le tele o faamaumauga a le au suesue i gagana, ua molimauina o se tasi faigata ogaoga o loo afaina ai le taumafai o fanau o le Igilisi la latou gagana lona lua, o le aoaoina i le gagana lona lua, ma taumafai e malamalama ai i le taimi e tasi.

Ua vave ona momono e aoaoina i le gagana lona lua, ae lei lava lona tomai ma lona iloa i lana gagana muamua.

O lenei 21 senituri ua tatou iai, o le tasi o le gagana, e lē lava lea e soifua ai mo le soifuaga i le tamaoaiga, va fealoai, ma faamanuiaga faaleaoaoga. O fesootaiga faavaomalo, e manaomia le malamalama ma iloa isi gagana.

E tāua tele le mautu o le gagana muamua, auā e faigofie ai ona iloa le gagana lona lua [Igilisi].

O lenei faamoemoe, e lē gata ina faatāua ai e fanau a latou gagana, tu ma aganuu, ae ua latou amanaia ma faatāuaina isi tagata, ma a latou gagana ma aganuu.

O se auala lelei tele lea, e femalamalamaai ai tupulaga, ma maua ai le nofo lelei ma le fealofani. Aemaise lava lenei vaitau, ua faateteleina le mau tagata eseese ua lolofi mai e avea Niu Sila ma atunuu e aumau ai.

O le isi vaega tāua, o le avea lea ma taitai mataalia ma le faautauta. O se taitai e fetuutuunai le mafaufau, o se tomai manaomia i soo se faalapotopotoga. O le faamaopoopoina e le fanau o nei mafutaga, ua maua ai avanoa e avea ai ma taitai.

O le auai o nisi o le fanau i nei mafutaga, ua maua ai foi avanoa e lagona ai lo latou amanaia, ma faatupuina ai le mautinoa, ma faaosofia ai lagona o le fiafia ma mimita, o ia o le Samoa.

Tasi ia vaega e avea pea ma papupuni i le taumafai o le fanau, o le lē mautinoa lea poo ai ia, lē mautinoa pe fia avea ia ma Samoa.

E tele ma anoanoai tāua ma aogā o lenei faamoemoe i le fanau mo le agai i luma o lo latou taumafai, lagona o le mautinoa, faaaogā tatau o le mafaufau, fetuutuunai o le mafaufau, va fealoai ma fesootaiga mafana, taitai mataalia ma le faautauta, tausinio mo le mea sili, faamasani e fetaiai ma faafitauli ma saili ni vaifofo talafeagai, ma le faatupulia o lagona fiafia e aoaoina.

O le gagana Samoa, ua mua i malae i gagana a le Pasefika i le avea ma mataupu e maua ai sikolasipi a le fanau i le tausaga 13.

Ua tele lea faamama avega pe afai ae maua se sikolasipi o le gagana Samoa, o se miti ua leva ona finauina e susuga i faiaoga.

O se vaaiga fiafia i au faafiafia a aoga eseese, o foliga mautinoa o le fanau, ma le agaga tauva mo le mea sili. Afai o lea e amata atu i faafiafiaga faasamoa, e mafai ona faaauau lea tomai e alo ma fanau i soo se mea e auai atu i ai.

O le talitonuga ua iai nei, e lē na o le potuaoga e maua ai le aoaoina, e maua lava i soo se mea e auai atu i ai.

E tāua tele le POLY-FESTIVAL mo alo ma fanau mo a taeao.

E momoli ai le faafetai tele ma le faamalo i susuga i faiaoga, fanau, ma i latou uma sa gapatia i le fuafuaina ma le tapenaina o lenei faamoemoe tāua. Foai atu pea le tomai ma le malosi e faaauau ai o outou tiute, auā fanau lalovaoa a Samoa i Aotearoa.

Manuia tele le feagai ai ma tiute ma faiva.