Papaloa Talosaga – le alii Malu o le Malo

Le alii malu o le Malo i se taimi o le faatinoga o ana galuega
Le alii malu o le Malo i se taimi o le faatinoga o ana galuega

E lei aofia i moemitiga a le alii talavou o Papaloa Talosaga a’o tuputupu ane i lona aiga i Samoa, le avea o ia o se alii leoleo poo se malu o le malo. O le mea moni, sa taataanoa lava le olaga i na aso, ma fiafia e fai soo se mea e pei o masaniga a le toatele o talavou, sa tafaofao solo lava le mafaufau ma lei mautu lelei le itulagi e faatūtū iai le la o le folauga a le alii talavou.

O le talaaga o se olaga, a’o nofo Papaloa ma toe tepa i tua, na soisoi le alii malu o le malo (o lona lea tofi ua faalupe ai nei) ma faapea mai, ua moni lava le upu, ‘o ala o le tagata, e lē o ala ia o le Atua.’ E ese lava mea sa ia mafaufau iai a’o laititi atonu na te faia pe a matua, ae foliga e ese le galuega lea sa faataatia e le Atua mo ia e galue ai.

O Papaloa Talosaga na soifua ane lava i Samoa, ma faasolo uma ai ana a’oa’oga a’o lei autovaa mai lona aiga i Aotearoa. Sa amata i le aoga tulagalua a le Malisi i Mulivai, faasolo atu ai i le Kolisi o Sagato Iosefo (St Joseph College) i Alafua sa avea ai o ia ma HeadBoy a le kolisi ma faaiu atu i le UPY i Le Papaigalagala i Vaivase.

Ma e pei lava o tagata uma, e tele ona aiga, ma o le olaga moni lena sa tofo iai Papaloa a’o tuputupu a’e o se tamaitiiti; na te manatua e tele taimi e fesiita’i solo le nonofo a lona aiga, mai lea nofoaga i lea nofoaga i aiga lava o ona mātua, aemaise lava i Vailoa Faleata ma Alamagoto i le talafatai i Apia o loo ia manatua lelei na taimi o latou nonofo ai. O isi foi afioaga o ona tupuaga e iai Saoluafata, Faleapuna, Taufusi ma Salelologa i Salafai.

O lona tamā o se tagata sa lavelave ma faigata le olaga na soifua ai i vaivaiga lava faaletagata aemaise le tagofia o le ‘ava malosi, peitai na musuia e le agaga o le Atua le olaga o lona tamā e ala i fautuaga mai nisi o lona aiga sa malosi i le galuega faaletalalelei, ma suia ai lona olaga seia oo lava ina avea ma faifeau o le latou ekalesia; o inā loa na amata suia ai foi ma fuafuaga a le aiga, ina ua iai se avanoa na ofoina atu e le ekalesia ua lolotu ai, e malaga mai ai ona mātua e faifeau i se lala o le ekalesia i Aukilani ma e omai uma ai lava le aiga atoa.

O le ata atoa o le faafanua na faataatia atu na matuā faamalieina ai ona mātua ma faaata i o latou mafaufau se olaga faamanuiaina lea o le a faataunuu mai iai, ae pagā lea, ua lē ogatusa le futia ma le umele e pei o ia upu, auā na matuā vala le ata lea na faaemo atu o le olaga o le a iai i Aotearoa, ese le mea moni na tulai mai ina ua taunuu lona aiga ma tau amata le galuega a nai ona mātua, a’o latou nonofo i Magele.

O le molimau a Papaloa, e moni lava e lei faaputu’oa si ona aiga a’o iai i Samoa, ae na te manatua lelei, sa lei ola fālōlō laua ma si ona uso, auā sa iai lava nai pisinisi laiti o taavale laiti la’upasese a si ona tamā na tausi ai lo latou aiga i mea manaomia o aso taitasi. Sa momoli laua i aoga ia latou lava taavale, ma ‘ai meaai sa manao ai i soo se taimi.

Ae ina ua tulai mai le faaletonu o le latou nonofo ai i Niu Sila, na ia matuā tofo lava i le mea e ta’u o le mativa, ua ola manaonao i ni mea e moomia moni mo le olaga i aso faisoo, ae ua lē gafatia i le faasoa a nai ona mātua, aemaise sa iai isi o latou tei na aumai uma e ona mātua mai Samoa e latou te nonofo i Niu Sila, ma ua telē ai le faaletonu i le faigata ona faasoasoa mea mo se aiga aemaise o loo iai ni fanau.

Na iu ane ua toe foi ma lona uso i Samoa e taumafai mai la pepa malaga, ma foi mai ai e faatulaga ai pepa mo la mātua lea sa faatali atu i Niu Sila. Ta’ua e Papaloa, e lei toe manao e faaauau ana aoga e pei ona iai le miti lea na sau ma ia mai Samoa e fia toe faaauau atili ana a’oa’oga i Niu Sila. Ae ua mafaufau loa e saili sana galuega e fesoasoani i nai ona mātua i le faaletonu lea ua iai lona aiga i Niu Sila. Pau lava le tali na tau vave i ai lona mafaufau i lena taimi, o le a taumafai e una’i lana lakapi atonu e vave ona oo le lelei o lana lakapi i se tulaga e maua ai se tupe mo lona aiga.

E lei faapa’ole le agai a Papaloa i le lakapi. Fai lana tala, e lei iai ni ona seevae lakapi e pei o isi uma tama sa latou taaalo ma toleni faatasi, ae lei faavaivai ai. O le tele o aso e savali i le malae ma e matuā tinou lava e faatino ana taaloga ina ia vave ona lelei ma maitauina mai lana taalo ei latou oi le pulega.

Na te manatua se tasi aso ina ua uma toleniga, na valaau atu le isi tamā Samoa ia te ia e sau la te o ma momoli atu o ia i lona fale. A’o alu le taavale na fesili lenei tamā pe iai ni ona seevae koleni; na tali iai e leai, ma iu ai lava ina talanoa ma iloa ai e sia tamā le tulaga faaletonu lea e iai lona aiga. Na matuā faate’ia Papaloa ina ua sau i le isi aso, ae togi mai e le tamā lea lana pea seevae manaia, ma na matuā oo ifo i le ta’ele o lona loto le agaga faafetai i le faatinoga o le alofa o lenei tamā ia te ia e aunoa ma so la sootaga i le toto.

Na alu a’i alu a’i le olaga taalo o Papaloa, sa matauina o ia e se alii papalagi sa galue ai i le kalapu lea na taalo ai, ma o se tasi foi lena tamā na fiafia tele ia te ia, ma fesoasoani ane ai e maua ai lana galuega i le kamupani fai kapeta a lea alii papalagi. O inā loa na amata ai lona olaga faigaluega, ma sa ia matuā tofo ai foi i le agalelei o lea tagata, na telē le fesoasoani a lea alii papalagi ia te ia ma lona aiga, i soo se mea na manaomia ai se fesoasoani. Na faasolo ina maualuga lona tulaga i le galuega, ua ia vaaia foi nisi vaega o le aufaigaluega. Ma o si alii papalagi foi lea na uunaia malosi Papaloa ia vaavaai loa e lē gata ia faamautu mea uma mo ona mātua, ae ua tatau ona faamautu foi sona ia aiga ma fai sona falemotu.

O le amatamataga lena o le suiga lea ua ataata mai i le olaga o Papaloa, e ui na mamao lava ma lona mafaufau e moni e iu iai. Na ia faamatala se tasi aso ina ua mānava atu i le afiafi, o loo fai mai se pati a le aiga lea latou te tuaoi ma faaaogā faatasi le latou driveway. Fai mai Papaloa, e lelei lava a latou faifaiga ma le aiga; o ia lava e moaina uma a latou vao ma le aiga pe a fai lana moaga vao ma teu le fanua.

Ae o se mea lava na matuā faate’ia ai Papaloa ina ua mānava atu i lena afiafi ma faatalofa atu i lona tuaoi lea e fai mai le latou pati ma a latou uo, ae faafuasei ona lia’i mai e se tasi o i latou se fagupia na sasa tonu i le taavale a Papaloa ma nuti ai le fagu lea ua fiti mai ia te ia. O lana vaai o mea masei lea o le a tulai mai, a’o savali mai lava le tuaoi ua kiki i lalo le pa lea e va ai o latou fale. Na ia iloa atu le faalavelave o le a tupu ona tamoe lea i totonu o lona fale ma loka mai ae vili loa leoleo.

Ta’ua e Papaloa, na vave ona taunuu ane se alii ma se tamaitai leoleo ma faatino loa le la galuega. E ui i se matuā lagona fefe na iai o ia ma si ona toalua i lena aso, ae na matuā faafetaia e Papaloa le auala na faatino ai galuega a leoleo, i le tusia o la faamatalaga ma lona toalua, ma faamautinoa ane foi ia laua le auala e puipuia ai i laua mo lo la saogalemu, ma o le mea moni lava sa vave ona oo ane ia te ia lagona ua saogalemu e ui i lona fefe lea na muai iai mo lona aiga.

O lena mea na tupu, na te’i ai lava ua avaga le loto o Papaloa i le mataina o le faatinoga o galuega puipui a malu o le malo, ma sa ia tuufesili ai lava i leoleo e faamatala ane ia te ia le faiga o a latou galuega, ma na faamalieina o ia i tali na tuuina ane. Na faaauau pea Papaloa i lana galuega i le kamupani fai kapeta ae o le mea moni, o lea lava ua saofai i totonu o lona loto le ata atoa o le olaga o se leoleo.

I le latou galuega, e iai se tasi o ana uo na ia avatu ma latou faigaluega, na iloa ane e Papaloa o lea e suesue lana uo lea i le fia avea ma leoleo, ma o le tele o aso e alu atu i le galuega ma avatu ana pepa o loo suesue ai. Na talosaga iai Papaloa e fia faitau ai foi ona amata ai lea ona la suesue faatasi, ma iu ai lava ina lototele Papaloa e lesitala ma lona igoa i le suega lea e fai a leoleo.

O le iuga o le suega, na pasi Papaloa ae lei manuia le suega a si ana uo na la toalua. O se fiafiaga tele mo Papaloa lenei laasaga fou o lona olaga ua ataata mai, ae na matuā faanoanoa ai si ona pule le alii papalagi na aumaia le galuega mo ia i le kamupani fai kapeta. Peitai, na malie lava le pule e faamatuu mai o ia faatasi ma ana faamanuiaga, i lea laasaga fou o lona olaga galue ua sauni atu iai.

Ua amata galue Papaloa o se alii malu o le malo, ma e ono tausaga o avea ma leoleo e galue mo le puipuiga o le komiuniti (community constable), ona see loa lea e galue e oo mai i le taimi nei, i le vaega o loo taulai atu la latou fesoasoani faaleoleo i aiga (Family Harm Team – Whangaia Nga Pa Harakeke – Thriving Children, Strong Families, Resilient Communities).

E mātele lava a latou galuega i aiga Maori ma le Pasefika o loo i le faaitu o Aukilani i Saute, ina ia mautinoa le puipuia o aiga mai aafiaga o le tele o solitulafono.

E tele tala faamomoiloto sa faamatala e le alii leoleo i le faatinoga o ana galuega o loo iai nei, ae tele foi tala fiafia aemaise pe afai e mafai e se faatinoga o sana galuega, ona laveaia mai ai se soifua na semanu e fano ona o faafitauli e tulai mai totonu o aiga, aemaise lava i ola o nai fanauiti. Pe a toe fuli le mafaufau o Papaloa i le aso lea na tau lamatia ai le ola o lona aiga i se faalavelave, ma ia faatoa fesaga’ia totino ai le mata’ina o le faatinoga o galuega a alii ma tamaitai leoleo, ona ia ioe lea, sa iai le galuega na faatalitali atu ai le Atua ia te ia na te faia.

Mai mea foi na tofo totino iai lona olaga i totonu o lona aiga, sa ia vaaitino i uiga sauā o lona tamā i si o latou tina a’o tuputupu a’e i lona laititi i Samoa, sa oo ia te ia le faanoanoa ma le atuatuvale a’o taumafai e fesoasoani i le mafatia o ona mātua e tau faamautu a latou mea i Niu Sila, seia oo i le aso na osofaia ai lona aiga e se tuaoi lē lototalisapaia i le agalelei sa faaali iai i aso uma, o nei mea uma e avea pea ma ata faasolo i le mafaufau o Papaloa, ua atili ai ona fiafia ma naunau e faatino i se tulaga sili ona lelei lana galuega laveai o loo galue ai nei e puipuia ona tagata Pasefika ma soo se tagata lava o moomia se fesoasoani.

Ma le feau lava lea o loo taumafai malosi le alii malu o le malo e faalauiloa atu, ina ia foia sauaga i totonu o aiga, ma ia iai ni aiga Pasefika e ola fiafia, ia mauaa sootaga lelei i totonu o aiga, e ala i le tatala o laina o fesootaiga, ia faatalatalanoa soo se faafitauli e tulai mai nai lo le aapa i uiga sauā e fofō ai faafitauli e tulai. O le talitonuga lena o Papaloa i le tele o faafitauli o loo tulai mai, e lē o taitai ona matuā lelei fesootaiga i le va o mātua ma fanau, le va o ulugalii, o faiaoga ma tamaiti aoga, o pule ma tagata faigaluega.

O loo iai lava foi le lagona taatele e faapea, ‘e lē o popole mai leoleo ia tatou’. O lagona na o loo taumafai malosi Papaloa e soloi ese mai mafaufau o tatou tagata. Ma i le avea o ia o se leoleo Samoa, e fiafia tele e amata se talanoaga i lona faapea atu, “Talofa” ma amata ona talanoa faasamoa atu i se tasi, ma taumafai e faalogologo toto’a atu a’o sasaa mai mafatiaga o nai o tatou tagata.

O le naunauta’iga o Papaloa, ia saoloto o tatou tagata Samoa e saili fesoasoani i auaunaga eseese o loo ofoina mai na fesoasoani, auā e tele auaunaga faapena o loo iai. Sa iai foi taimi na fai ai polokalame a le alii malu o le malo i luga o le Pacific Media Network ma le Radio Samoa, lea na ia faamatalatala ai auaunaga a le Pasefika Proud o se auaunaga ua telē se aogā mo tatou tagata Pasefika, i mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai i aiga

Ta’ua e Papaloa, o le gagana lava le isi mea e pei e foi ai o tatou tagata i le saili atu mo fesoasoani, peitai e lē o toe avea lena mea o se papupuni i lenei taimi, auā ua toetoe lava o auaunaga uma o loo iai lava a latou polokalame e maua ai faamatalaupu o gagana eseese, ona o le naunauta’iga o le Malo ia aua ne’i iai se tagata e nofoa’i ma sona faafitauli ae ia saili se fesoasoani ma vave ona foia lena faafitauli a’o le oo ina avea ma faalavelave matautia.

E faamalo ai foi i lenei alo o Samoa, i lona loto finafinau ma le lei fiu gofie pe faalogologo tiga, ae na ia apo mai faafitauli na ia fesaga’ia, e fafau a’e ai lu’itau o lona soifua saili malo, lenei ua lē gata ua manuia ai o ia ma lona aiga, ae ua faaauau ai pea ona faalautele atu lana auaunaga i isi tagata o loo moomia se fesoasoani.

O le talotaloga a Papaloa, ia avea lana tala, e lu’itauina ai se isi foi alii poo se isi tamaitai talavou o loo iai i lea tulaga na amata mai ai lona olaga, ina ia aua ne’i ita ma mafatia pe a lē tau lau o ni moemitiga na iai, ae tulai ma finau pea, auā o si pumoomoo lava lena e te tau lē iloa atu ai se malamalama i le taimi nei, ae e te tu’i tu’i lava ma e tinoū e finau, e iu lava ina e ulufale atu ai i le vaega telē lena o loo lepa mai ai faamanuiaga mo oe ma lou aiga.