E manaomia e le Atua ni toa mo lana galuega
O se avega e lē māmā ma e lē faigofie foi, o le a feagai ma se isi auauna o le a tulai mai e fai ma sui o le toeaina ia Pulepule Samani, i le faaauauina o ona tiute ma galuega sa tauave, a o tulai mai o se toa manumanu i le galuega a le Atua, mo le Ekalesia Faapotopotoga a le Atua i le lalolagi atoa ma le galuega i Niu Sila. O le vaiaso na tea nei na aloaia ai le faamavaega ma le tuua o le galuega e lea taitai iloga, a o se tamā foi mo le auuso kerisiano ma le Aufaigaluega a le Atua.
O le faamavaega a Pulepule, ua mafua ona o le agai pea ina lē atoatoa lona malosi i le tino, ona o le matua o lona soifua ua oo i ai. E lē gata i lea, a o auga foi o gasegase o loo faafeagai pea ma ia i aso uma, ma ua faafaigata ai ona toe faafoisia lona malosi mo le faatinoina ma le faaauauina o ona tiute ma le galuega.
E tolu tulaga sa tauaveina e le toeaina i totonu lava o le galuega a le AOG i le lalolagi atoa, ma o tulaga foi ia e tolu ua avanoa mo nisi auauna ma nisi Taitai e tulai mai ma suitulaga mo le toeaina. Avanoa muamua – Faifeau, Faafeagaiga tausi aulotu O Pulepule Samani ma le faletua ia Sapapalii, sa avea ma taitai o se Faifeau foi o le Ekalesia Faapotopotoga a le Atua i Aukilani. Ua silia ma le 40 tausaga o galulue mo le tausia o le aulotu ma lea galuega i Aukilani i Niu Sila.
O le uluai ekalesia foi lea sa faatuina ma amata ai le galuega tala‘i, ma le galuega faaevagelia mo tagata Samoa i Aukilani, ae masalo e faapena foi Niu Sila atoa. Sa amata ina ua faatū ma faavae le ekalesia i Grey Lynn, ma amata ai ona faasalalauina le tele o galuega i isi vaega o Aukilani, ma ua oo mai ai lava i le taimi nei. O Faifeau o loo tulai mai i le taimi nei mo le taitaia o isi galuega e lē gata i Niu Sila, a o Amerika, Ausetalia, Hawaii, Alaska, Amerika Samoa, ma Samoa foi, o nisi sa i lalo ma fofoa atu o latou soifua galulue i le taitaiga a Pulepule Samani.
O lana ekalesia foi mai le tausaga e 1986 agai mai i le tausaga 2000, sa faatupulaia ma oo atu lona faitau aofai i le silia ma le 500 tagata tapuai. E ui ina sa toesea pea nisi mo le amataina o isi ekalesia, peitai sa soloai mai pea nisi ma faatumauina le fuainumera mo se vaitaimi umi.
Na toe siitia le malumalu ma le nofoaga o le ekalesia a le toeaina mai Grey Lynn i le 1999, ma faatauina ai se tasi o nofoaga tele i Mt Roskill e pei ona oo mai i le taimi nei. O se tasi o galuega tele i Niu Sila, ma e silia ma le tolu miliona tala le tau aofai o lea galuega, ma ua umia saoloto nei lea nofoaga tele talu mai le sefulu tausaga talu ai. Avanoa lona lua – Taitai o le Matagaluega a Niu Sila Ua silia ma le 40 tausaga o avea pea ma Taitai o le galuega a Niu Sila.
O se taimi umi sa galue ai o se taitai ma le tauaveina o mataupu tetele mo le galueaina o le lotoifale o Niu Sila ma lana galuega. E lē gata i lea, a o le vaaia ma le faatonutonuina o le aufaigaluega i Faifeau, Aoao ma tulaga tofi uma i ekalesia ma galuega taitasi. O le nofoaga autū ma le fale tele i Magele o le ekalesia, o se tasi o galuega sa feagai ma le tele o faafitauli. E lē gata i totonu o le lotoifale o le galuega lava a Niu Sila, a o mataupu foi i le va ma le tulafono, ma fesootaiga ma pulega faaitumalo.
O se galuega sa faamaonia ai lona agaga finau ma le lototele i le Atua, ina ua manumalo ma faaeaina ai mo lea galuega tele ma le faigata, la lea ua aeae ai ma mapu i ai le ekalesia i soo se faamoemoega. Ua silia nei ma le selau ekalesia i totonu o Niu Sila lava ia, sa taitaia ma vaaia i le galuega faataitai a le toeaina.
O se tasi o mataupu tele ma sili ona faigata, sa tulai mai a o avea pea Samani ma taitai, o le toe finauina lea o le itupa Samoa ina ia tuma‘oti, ma vavae ese mai le faamalu ma pulega a papalagi, ae ia aloaia pea. Sa fesiliai finagalo o auauna ma manatu o le mamalu o tagata lotu, ma sa oo ai lava ina vaeluaina le galuega a Niu Sila, peitai sa manumalo ma faamanuiaina le talosaga a Samani ma le itupa Samoa, i se faaiuga mai le Faamasinoga. Avanoa lona tolu – Taitai mo le galuega a le lalolagi atoa Na tulai mai Pulepule i le tofiga Taitai mo le lalolagi, ina ua tuumalo le afioga ia Poe Max Haleck Makisi sa avea ma Taitai.
O le tausaga e 2006, na tofia ma filifilia ai Samani mo le tofi Taitai i le lalolagi e aofia ai Samoa, Amerika Samoa, Niu Sila, Ausetalia, Hawaii, Amerika ma Alaska. E faamavae nei Pulepule e pei ona faailoa faalauaitele, o loo ia umia pea ma avea o le Taitai aoao mo le Ekalesia Faalapotopotoga a le Atua i le lalolagi atoa. E tele isi fuafuaga sa naunau i ai le toeaina ina ia faatumauina ai le tamaoaiga ma le lelei o le galuega, peitai ua lē mafai nei ona faataunuuina, ona o le tulaga o lona matua, ma lona soifua maloloina ua oo i ai.
O tulaga ma avanoa e tolu e pei ona sa tauaveina e Pulepule, o se luitau tele lea mo nisi o le a filifilia e see i seevae, ma faaauauina tiute o le toeaina mo le lumanai.