Naunau Sarai e aapa atu e faamalosi’au i tupulaga Pasefika

Sarai Tafa ogatotonu i nai ona grandparents susuga i le toeaina ia Rev. Alapati ma le faletua ia Sarai Tuuga Stevenson

O le tamaitai o Sarai Tafa ua 25 ona tausaga, o nai ona tua’a e mai alalafaga o Apia ma Mulifanua. Na faau’u mai i le Iunivesete o Griffith i lona faaailoga o le Bachelor of Business i le tausaga e 2016. 

O le ‘aoaoina o lona faaailoga o le Master of Public Health i le taimi nei, o loo afifi ai se matati’a tele ma le faanaunauga  i lona mafaufau e nate fia fesoasoani malosi i tupulaga Samoa aemaise le Pasefika o aumau i Ausetalia nei e ala i suesuega. 

O Sarai o loo galue nei ile Iunivesete o le QUT (Queensland University Technology) ile matagaluega o le PYPWN (Pasifika Young People Wellbeing Network), mo Tupulaga Pasefika i soo se vaega faapitoa mo fesootaiga vavave. O le ausu’esu’e o iai le naunautaiga e faapitoa mo le soifua maloloina ile mafaufau ma le soifua manuia o tupulaga Pasefika o aumau i Kuiniselani ma Ausetalia. 

Na saunoa Sarai, e afua ona tāua tele le mataifaioi o ia faafoeina nei, ona o loo vave tele o le faatuputupulaia o le faitau aofa’i o tagata Pasefika i lenei setete ae faapitoa i tupulaga i le tausaga muamua e oo atu ile 24 le matutua.

O le naunautaiga o le tamaitai ia Sarai, ina iai se ‘ai ma se aoga e ala  ile taula’i o ana suesuega  i tupulaga laiti o le Pasefika o loo aumau i Ausetalia, o taunuuga ma sailiga o lenei faatalanoaga e faavae si se tali i lu’itau e tele o loo afua mai i totonu aiga, e mafua mai i tulaga tau seleni, faafitauli i faaletonu o mafaufau, ma isi lava faafituali.

  E le mafai ona sa’o uma ni tali e talanoaina, e le o maua uma foi le manaoga o matua, matua o matua, ina ia lelei olaga o fanau, peitai o le avea o ia ose talavou e faatautaia nei sailiga ma faaailoa ile lautele,  ose itu talafeagai tele lea i lona  faaleoina o leo mo tupulaga aemaise o tamaiti e le o mafai ona gagana mai ae ua afaina tele i gasegase o le mafaufau. 

Ia mautinoa o le usitai ma faalogo i matua ma tagata matutua, o le faaaloalo o le isi lea laasaga e i’u lelei ma faaitiitia ai foi faafitauli, e ui ina faigata le faapaleniina o itu e lua ae maua lava le tali.

O le tele o tupulaga laiti  i Kuiniselani o loo iai tauiviga i le leai lea ose saolotoga fiafia  ini galuega lelei e fetaui ma le manao, ua avea le moomia tele o le seleni ua galue ai lava i soo se galuega ina ia maua le tupe ae le o iai le loto ma avea lea ma ala e ono aafia  ai lagona ma le  mafaufau ma le taunuu ai ni moemitiga ma ni faamoemoega lelei mo le lumanai. 

Ua silia ma maualuga le faitau aofai o tupulaga pasefika ua maua i nei gasegase matautia ole mafaufau, nai lo le lautele o le faitau aofai o tupulaga i Ausetalia.  E le gata i lea o loo silia foi le faitau aofai o tupulaga pasefika e aaifa i le pule ile ola. O le tala moni e le  o silafia le tele o itu pogisa i isi itulagi, ile tele o nai matua o loo pologa pea ona o le faigata o nisi o fanau i nei vaitaimi i tulaga faapenei, aemaise o tupulaga talavou o loo feagai ma faafitauli ole aafiaga o mafaufau, e matuai tatau ona faaitiitia mai lenei polokalame.

O le poloketi ua fuafuaina nei, na faagata talosaga i le aso 17 o Me  mo i latou e fia galulue i totonu o le PYPWN (Pasifika Young People Wellbeing Network). O le sini autu ina faamalosia ma amataina faatalanoaga e fesootai ai tupulaga talavou a le Pasefika o aumau i Kuiniselani. E mafai ona maua ai se avanoa taua e faafaigaluega ai ni tupulaga talavou pasefika se to’a ono e avea ma tagata agavaa i tulaga tau sailiiliga faapenei. O le faamoemoe tele o le tamaitai talavou ia Sarai mo nai alo ma fanau ua aafia I nei gasegase, ina ia talitonu e avea Ausetalia ma Kuiniselani  ma nofoaga e manuia ai, latou te mafaia soo se mea lelei  mo nei ma taeao ma le lumanai e faataunuu ai o latou faanaunauga ma manaoga aua se manuia mo ia ma le aiga.

O le avea ai o ia ma tagata suesue mai le matagaluega ale Pasifika Young Peoples Wellbeing Network, o se tautua e lagona le alofa ma e fia aapa atu ma laveai tupulaga ile mafai na te mafaia i lenei auauanaga.

O le tausaga e 2017 na faatinoina ai e Sarai se Documentary e faatatau i tu ma aga faaaloalo i totonu o le 3 augatupulaga o le aiga o Sarai. E tolu augatupulaga na amata mai i i tua’aa osi ona Tina, (grandparents), aunty ma ia.

Sa tele se a’oa’oga taua o lenei ata ina ua saunoa le susuga ile toeaina ia Rev Alapati Tuuga ma le faletua ia Sarai, faapea le uso osi ona tina (aunt) sa faisao ma saunoa. O le a’oa’oina i le fanau ma fanau a fanau le tupu’aga ma le faasinomaga o le Samoa ma olaga pumoomoo na tutupu mai ai. E ui ina aumau i atunuu i fafo ma avea ma tagatanuu o Ausetalia, peitai e le mafai ona fofo’e ese ai le igoa o le “Samoa”. 

E mitamita lava i le avea ma Samoa aua o lana tu ma le aga faaaloalo aemaise le auaunaga i le Atua ma le talitonuga faa Kerisiano, pe milo faatasi lava la ma tagata o isi atunuu, e tumau pea le talitonuga. 

Na faafetaia e Sarai ona aiga matua, grandparens, ona ua ia ola a’e ise aiga o loo faaolaola ai tu ma agaifanua, amio faaaloalo ma le faa Kerisiano e sili ona taua, viia pea le Atua. O Sarai e tupuga mai ile aiga na lauiloa ile faaili Fetu Lima (Five Stars) o tuagane o si ona tinā.