Maua avanoa mo aoaoga a le au galulue faavaitaimi

Ua faafiafiaina le toatele o le au faigaluega mai Samoa o loo maua avanoa i galuega faavaitaimi i Niu Sila, ina ua faailoa mai se suiga o le a faatino e le Malo o Niu Sila i le polokalame, lea o le a galulue ai i faatoaga ma auai atu i ni aoaoga. O le fono a taitai o Malo o le Pasefika o loo faagasolo nei i Ausetalia ua faailoa ai e le palemia o Niu Sila, lea suiga fou i le naunautaiga o lana faigamalo, e siitia le polokalame na faavae e le faigamalo a le Leipa, i se isi sitepu e sili atu.
O aoaoga o le a faatinoina o le a amata ia i latou o loo galulue i faatoaga i Hawke’s Bay, lea o le a aoaoina ai mataupu e pei o le matematika ma le fuafuaina tatau o le faaaogaina o tupe.
Ua faaalia e le palemia o John Key i se lipoti, o le maualuga lea o loo silasila i ai, e faasafua atu ni tomai e faaaupegaina ai tagata mai le Pasefika o loo autovaa atu e galulue i avanoa faigaluega faavaitaimi.
O galuega nei ua fesoasoani malosi i le itu tau tupe maua mo nisi o aiga, i le siitia ai o lo latou tamaoaiga ma faatino nisi o fuafuaga sa le mafai pe faigata foi ona ausia muamua.
O le maua e nai o tatou tagata i Samoa o nei avanoa, e le gata o se fesoasoani i le itu tau tupe, ae ua maua ai foi le avanoa mo nisi e uluai ulufale ai i Niu Sila ma latou tofo foi i le olaga ese i lea atunuu, ae ua sili ai nei la lenei vaega fou ua toe faaopoopo mai, o le a maua ai foi se isi tomai fou e fesoasoani mo le sailia foi o nisi galuega i se taimi mulimuli ane, pe a maea galuega tau faatoaga o loo gasolo mai ai.