Mataalia Niu Sila i le puipuiina o ona tagatānuu

O le fesuisuiai o le fuainumera o tagata ua maua i le faama’i o le COVID 19 i lea aso ma lea aso i totonu o Niu Sila, o loo maitauina ai pea le mataalia o le faigamalo a Niu Sila i le puipuiina lea o ona tagata i le pipisi ai o le faama’ioti e pei ona pepesi nei.

O le aso 20 o Aperila e iloa ai le iuga e tatau ona iai se suiga i fuafuaga a le malo i le lockdown poo le tapu o loo iai Niu Sila. E faia faaiuga a le malo e faatatau i le taunuu atu i le aso 20 o Aperila ua maua atu faamaumauga a le matagaluega o le Soifua Maloloina poo agai i lalo i se lelei fuainumera o tagata ua maua i le faama’i poo le agai foi i luga. O le aso 20 la o Aperila e iloa ai lea fuafuaga, ae o le aso 23 o Aperila e faamamalu ai i le atunuu se faaiuga e tatau ona iai. A faapea e oo atu i le aso 20 o maualuga pea le fuainumera o tagata o maua i le faama’i e ono toe faaopoopo nisi vaiaso, a faapea foi e oo atu i lea aso ua toe see mai i lalo i le Vaega 3, e tumau pea le faailoa aloaia i le atunuu se faaiuga a le malo.

Poo le ā lava se suiga e iai se faaiuga a le malo i le aso 20 o Aperila, ua tapena mamao e le malo ni vaega se 3 e faaauau ai pea le galuega fesoasoani mo ona tagatānuu auā le puipuiina o le faama’i o le Coronavirus pe a mae’a fuafuaga o loo iai nei le malo.

• O le a faamalosia e le malo ona fai le quarantine mo le 14 aso mo ona tagatānuu ia o loo malaga mai fafo, auā o le mea sa iai sa tuuina atu e faaesea mai e tagata i latou lava mo le 14 aso ae fua lava i luga o le faamaoni o le tagata i lea tulaga. I lipoti o loo tuuina mai e le soifua maloloina o le 40% o tagata o loo maua i le faama’i o tagata e malaga mai i fafo, ae o le isi 40% o tagata e pisia mai tagata nei ua maua. 

• Testing – Poo le ā lava se suiga e iai le malo, o le a faaauau pea ona fai siaki mo tagata.

• Contact Tracing, o se faataitaiga, afai ua maua oe i le faama’i, ona fesili lea i lena tagata pe toafia tagata sa pa’i i ai i le lua vaiaso ua tea, ae afai foi ua maua se tagata o na tagata i le faama’i ona toe fesili foi lea i lena tagata pe toafia tagata sa pa’i i ai. 

Ma o loo saili se auala faigofie e sue ai pe toafia tagata e aafia pe a maua le tagata e toatasi i le Coronavirus.

O fuafuaga ia a le malo o lea ua fuafua mamao i ai e faaauau pea pe a iai se suiga i le aso 20 o Aperila.

Ua see atu i luga i le afe tagata ua maua i le faama’i, ae ua toafā i latou ua maliliu, ma o se tulaga o loo faapopoleina ai pea le malo ona o loo faaauau pea le maua o tagata i le faama’i. 

Ae na saunoa le afioga i le Minisita o tagata atu motu o le Pasifika ia Aupito Su’a William Sio o loo matuā popole lava ia i tagata Pasifika ua aafia i le faama’i, ona e iai tagata o loo iai nisi ma’i o loo maua ai pei o le ma’i suka, ma’i fatu, ma’i sela, tino puputa ma isi lava ma’i o loo maua ai tagata matutua ma tamaiti. I faamaumauga i totonu o lenei faama’i o le COVID 19 o tagata ia ua vave ona maliliu o tagata o loo iai nisi o latou ma’i o loo iai ma o le mafuaaga lea ua vave maliliu ai, faatasi ai ma tagata matutua o latou soifua.

O le tasi o faafitauli o loo popole ai le Minisita o le toatele o aiga e nonofo i le fale e tasi, ma o nofoaga toatele nei o loo vave ai foi le pipisi o le faama’i. 

Ma le isi vaega o tatou tagata ia o loo galulue pea i le taimi nei o loo pipisi ai le faama’i, pei o latou o loo galulue i falema’i, faleoloa ma isi lava galuega, auā afai ae aafia nisi o latou nei mai le faama’i, e oo i le taimi e foi ai i le fale ma e ono aafia ai foi o latou aiga.

O loo faamalosia pea taiala ma tulafono i le taimi nei i totonu o le atunuu auā le saogalemu o ona tagata. 

Ma e faamamalu se isi laasaga fou e iai le malo pe a oo i le aso 23 o Aperila.