O le faigata o le a tauave e le aiga o le toalua o se alii a‘oa‘o na maliu i Vaoala, o le leai o se isi o i latou na iai i le taimi na osofaia ai o ia ma maliu ai lava.
O le a manatua lava pea e lea aiga le Aso o le ANZAC – o le Aso Gafua foi o le Eseta o le 2011, o le aso na toesea faafuasei ai se tasi e pele ona o se osofaiga sa faia faasaga ia te ia.
O le a‘oa‘o ia Faaesea Opetaia Lui e 28 tausaga mai i le afioaga o Alafua ma Siusega na maliu faafuasei ai i le po o le Aso Gafua 25 o le masina nei lava ina ua osofai e nisi o tupulaga a o agai atu e fai lana faatau i le faleoloa o le Mynas i Vaoala.
O lenei mataupu ua i lima nei o le Faamasinoga ma Leoleo, ae na maua le avanoa e feiloai ai se sui o le tatou ofisa ma le aiga o le faletua o lea alii a‘oa‘o mo so latou finagalo i lea faalavelave ua maumau ai le soifua o lea auauna a le Atua.
Na faaalia e le tausoga o le faletua o lea a‘oa‘o, le tina ia Audrey Vaki i sui o le nusipepa, o se lagona ootia ma le faanoanoa o loo iai nei lo latou aiga ona o le maliu faafuasei ai o se tasi e pele ia i latou ma le latou mafutaga.
I lea feiloaiga e lei fia faaalia ai se manatu o lea tina ina ua fesiligia pe faamaonia faasalalauga faapea na faasuaava le alii a‘oa‘o i le taimi na tupu ai le faalavelave ma e faapea ni faasalalauga ua alu i nisi o Nusipepa ma Alaleo o le mafuaaga lea o le vevesi ona sa faasuaava le alii a‘oa‘o faatasi ai ma talavou ia na latou faaoo manu‘a ua maliu ai Faaesea.
O lenei faalavelave na tulai mai ina ua foi ane le aoao mai sana faatauga i le Mynas ae faaoomanu‘a ai loa ni taulelea se toatolu lea e faapea nisi o tupulaga Vaoala lava, ae na ta‘ua e Audrey o se tasi o nei talavou e mai le afioaga o Letogo ae o isi e nonofo i Vaoala ae lē o ni tagata moni o le nuu.
“Ou te ta‘ua lava e au ia sa faapo e nei taulelea le alii a‘oa‘o pe a faatusa atu i le auala na faaoo ai manu‘a i lona ao lea ua mafua ai ona maliu”, o le saunoaga lea a le tina ia Audrey.
Na ta‘ua e lea tina e lei iloa e le latou aiga le faalavelave ae na tau atu i ai tupulaga o le nuu o loo taatia mai le a‘oa‘o i luga o le auala ma na latou aveina loa i le falemai i Ulumotootua ae na tuliloa e nisi o tupulaga taulelea ia na latou faaoo manu‘a ia Faaesea.
“E lei iai se tasi o lo matou aiga na iai i le taimi lea na ave ai i le falemai le alii a‘oa‘o e oo i lona faletua ia Caroline Nafanua Auvaa ona sa faigaluega o ia i lea taimi, ae na logoina i matou e nei Samaria i le mea ua tupu ma na matou taunuu atu ua maliu o ia”, o le faaopoopo lea a Audrey.
“E tele ni isi o Ofisa faasalalau ua latou faia ni lipoti sese e faapea na ave le alii a‘oa‘o i le Medcen ae o le itu e fia faasa‘o na ave sa‘o lava i le falemai tele i Ulumotootua ae e lei au.
Na maliu lava o ia i luga o le ala ona o le tele o le palapala alu mai le manu‘a i lona ao mai lea faalavelave”, o le toe faalautele mai lea a Audrey.
E maliu Faaesea o loo faigaluega i le EFKS i Mulinuu ma sa fesoasoani malosi i aoga piano a tamaiti o le autalavou.
Ua lua nei tausaga talu ona faauu mai ma lona faletua i Kolisi Faafaifeau i Malua ma o loo faamoemoe e toe faauu e avea ma faifeau e faatautaia nisi o sauniga a le Ekalesia e pei o Maliu, Papatisoga ma Faaipoipoga i le faaiuga o le tausaga nei, ae ua lē taulau nei miti ona ua maliu faafuasei i lea faalavelave.
O le tulaga faigata lava lea ona na ta‘ua e le aiga, o le uma o lona soifua ae e lei iai se tasi o i latou. O nisi o Samaria agalelei o le afioaga o Vaoala na tau ane o taatia si a‘oa‘o na agai sa‘o lava ma ave lona tino i le falemai tele.
O lea ua mae’a se ifoga a le afioaga o Letogo i le aiga o le a‘oa‘o i Alafua – o le alii e 26 tausaga le matua e toatasi, ua molia nei i le fasioti tagata faamoemoeina ona o lenei faalavelave e mai i le afioaga o Letogo ae e foliga mai na faamautu i Vaoala.
O le isi toalua ua lē molia ai faatasi ma lē ua molia nei i le fasioti tagata faamoemoeina ae o loo faaauau pea i ai suesuega a le Matagaluega o Leoleo.