Ou te fia tautala i falea‘oga, vaa, uafu ma le tele o atina‘e ua faia e le Malo ae ua suatulia ina ne‘i mea ane ua maloā i la tou faalogo se lauga umi. Ma o le a ou taumafai e otooto i se faaupuga faalauaitele. Fai mai le Lipoti a le Faletupe o Asia, i le faasoa, i le faatino, i le faataatia ma tulimatai o le tofa alualu mamao, ua avea lava Samoa ma taiala ma faataitaiga lelei i atunuu o le Pasefika.
E faamaonia lenei mau i Lipoti a Ofisa o le Hai Komisi Ausetalia faapea ma le Ofisa o le Hai Komisi Niu Sila.
E lē se faaitu‘au poo se upu avane ai le faapea atu: “Faamalo! Faafetai! Faamanū! i le Palemia, le Kapeneta ma le Palemene.
Ua malie mata i vaai! Ua malie taliga i faalogo! O le a taualuga le lauga i ni nai motugaafa.
Lafo atu pea i lumamea. Afai e iai se aogā, ‘apo; afai e leai, lafoai. Ae avea o se faatupu manatu.
O le motugaafa muamua, o le va o le mau tuufaasolo poo le tu ma le aganuu, ma le mea ua iai le soifuaga o tagata i lenei vaitau.
Fai mai Hans Kung, “O le ‘auga o le mau a Kerisiano, e lē faailoa mai i se taofi e faufaumamau ma taumamao mai tagata. Ae faailoa mai i se mau e fesuisuiai le faavae o lona talafaasolopito… o se faavae e faaauau ona fesuisuiai”.
E faamaonia lenei mau e mau faavae a Samoa. Auā o le uiga o le tofa saili, ona e leai se tagata e iai le atoa, o lona uiga, o le galuega faaauau a le tagata, o le toe saili o le faafouina ma le toe fuataiina. Afai e toe faafouina, o le suiga; afai e toe fuataiina, o le suiga.
E faapea ai foi ma le mau, o le tofa fetāla‘i. E mafua ona fetāla‘i ona e leai se mea e tumau.
Afai e leai se mea e tumau, o lona uiga, o le galuega faaauau le tofa saili. E saili pe o malu le manuia o tagata, pe o malu le alofa o le Atua, pe o malu le amiotonu a le Atua, i suiga ia ua aliali mai. Aua afai e lē o malu, e ao la ona fetāla‘i le tofa.
O mea e tumau, o le alofa o le Atua, o le amiotonu o le Atua, ma le manuia o tagata. Ae lē tumau se faavae faalemalo poo se aiaiga faalenuu poo se tu ma le aga pe afai ua avea suiga ua tulai mai, ua afaina ai le alofa o le Atua, le amiotonu o le Atua ma le manuia o tagata.
O le motugaafa lona lua, o le faamautūina o pulega amiotonu i malo faatemokarasi. Fai mai Tony Blair i lana tusi talu ai nei “A Journey”, e lē na o le sailiga o ē pulea faigamalo i faigapalota e moomia e faigamalo faatemokarasi.
E moomia foi ni faiga faavae, ni tu ma ni aga, ni aiaiga, e avanoa ai ona tupu ma ola le pulega faatemokarasi, e maualafia ai ona fesuisuiai ma faafouina pe a talafeagai ma suiga ua aliali mai.
O faiga faavae ma tu ma aga ma aiaiga, o mea faigaluega ia a le tofa saili, e faailoilo ai le alofa ma le amiotonu o le Atua, ma le manuia o tagata, ma faamautūina ai i totonu o pulega malo. O le luitau lea mo soo se malo faatemokarasi.
E lē faigofie le soosooga o manuia e feteenai, e lē faigofie foi le soosooga o mau e feteenai. A o le sooga lelei, o le faasinoala lena i atina‘e e solosolo manuia ma pulega malo e toafilemu.
E leai se vave e utuvai tofo i le sailiga o le sooga lelei ma le paleni o mea, auā o le mataupu autū lenei e tofotofoina ai le pulega lelei.
E faasinoala ia i tatou le Tusi Faitau Aso, aso 18 Ianuari 2011. O loo fesiligia e le ‘au Faresaio ia Keriso, pe aisea e solia ai e lana ‘Au Soo le Sapati? Ae tali Iesu: “Tou te lei faitau ea iā Tavita ma ana paaga na ō atu i le malumalu o le Atua, ua latou aai i le areto faasāina?” Ma ua ia fetalai atu, O le Sapati na faia mo le tagata, ae lei faia le tagata mo le Sapati. Aua o le Tulafono, na faia mo le manuia o tagata.
Ma afai ua afaina le manuia o tagata ona o le Tulafono, o lona uiga, ua lē taunuu le mafuaaga o le Tulafono.
Mai le tala lenei, na faaosofia ai Peter T. Forsyth e fautua mai i le Tusi Faitau Aso, aso 18 Ianuari 2011: E ao ona tatou mafuta ma tagata ina ia tatou iloa ai o latou faafitauli. Ae ao ona tatou mafuta ma le Atua, ina ia tatou iloa ai fofō o o latou faafitauli.
O lona uiga o le fautuaga, e te maua le faafitauli i le mafuta ma tagata. Ae e te maua le fofō i le mafuta ma le Atua.
Ma le agaga faagaeetia, ou te faapea atu ai i le Palemene Nofoaiga 14, “Ua faamalo fai o le faiva!” Ae ou te faapea atu i le atunuu, “Ia manuia lo tou alofaiva i le Faigapalota!”
Ma ou te faasilasila atu, ua faaiu aloaia nei le nofoaiga a le Palemene lona 14, o le Malo Tutoatasi o Samoa.
Soifua