E iai lava nisi mataupu e lei iloga ona mautu i ai ni faaiuga”
Ua tele fuafuaga lelei ua ausia e faigamalo a Samoa tutoatasi ma Amerika Samoa talu ona faatino talanoaga i le va o taitai o Malo e lua. O le finagalo lea o le afioga i le Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ina maua lona avanoa e feiloai ai ma nisi o tusitala ina ua maea talanoaga ma le Lutena Kovana o Amerika Samoa le afioga Lemanu Peleti Mauga ma lana aumalaga i le Aso Faraile na tea nei.
Saunoa Tuilaepa ua mafai ona fesootai mai se ulu o se matagaluega a Tutuila i se ulu o se matagaluega i Samoa ma faatino loa se fuafuaga i se mataupu faavavevave, e aunoa ma le tau faatali.
O le Matagaluega o le soifua maloloina pe a tutupu ma aliali mai ni faamai pipisi e aafia ai tagata o malo e lua, o ni mataupu tau i pisinisi, faapea mataupu tau fefaatauaiga ma atinae o tagata tafafao poo tulisi. O aso ua mavae sa faafaigata lava ona o le eseese o faigamalo, o Amerika Samoa e faamalumalu ai tulafono o pulegamalo a le Malo tele o Amerika ae o Samoa e tutoatasi ma o le mafuaaga lea.
O se tasi o atinae tele ua galulue faatasi ai Sasae ma Sisifo o le laina o fesootaiga televavave faaonapo nei e tai mai lalo o le sami, lea na mafai ona aofia Samoa tutoatasi i le fesootaiga ma lea laina sa agai ane i Amerika Samoa e pei ona maua ai i le taimi nei fesootaiga vave, peitai ua lata ona uma le aogā o lea laina.
Ua faaalia e le Palemia o le a silasila le Malo o Samoa i le faaono faaaoga pea o se isi ituaiga o fesootaiga faapea mai Amerika o le a agai ane foi i Amerika Samoa ona e sili ona taugofie mo Samoa tutoatasi, faatusa i le tau o loo ofo mai e isi atunuu tuaoi e pei o Tonga ma Fiti e fai si taugata tele.
Pemita ulufale poo entry permits
O se isi lea o mataupu sa soalaupule i le fono i le faaiuga o le vaiaso ua mavae, peitai ua toe faatafagaloa le faatinoina o le fuafuaga o le aveesea o le pemita 14 aso mo tagata malaga mai Samoa tutoatasi, ona o le talosaga a taitai o le faigamalo i Sasae e manaomia le toe silasila i le fuafuaga lenei ina ia mautinoa e le aafia ni tulafono a le Malo tele o Amerika pe a faatino.
O le lua vaiaso sa tatalo mai le usugafono a le Lutena Kovana e toe faataatia ai lenei mataupu, ua faailoa i ai e le Palemia o Samoa ma lana usugafono, e lelei pe a tuu i se masina atoa poo le sili atu foi ina ia totoa lelei le silasila a Amerika Samoa i le mataupu on faia ai lea o se faaiuga mautu.
O loo tatalo mai Amerika Samoa e aveese totogi poo fees o loo tapa e Samoa mo o latou tagata malaga e afea Samoa Tutoatasi pe a malaga mai faapea tagata e afea Samoa ona o ni malaga e faaauau atu i isi atunuu. Peitai o loo taatia foi se tali a Samoa i le talosaga sei mautu le aveesea o le pemita 14 aso. Ua na o tagata malaga mai Samoa i Tutuila e fia aumau i le teritori i le masina atoa poo le 30 aso o le a talosagaina ni pemita ae o le 14 aso o loo fuafua e taofia.
Faaitiitia totogi o lafoga i oloa mai Tutuila ma Manu‘a
Tasi lea o mataupu o loo taatia atu nei i se komiti e galulue poo se taskforce e iai totonu sui o Amerika samoa ma Samoa tutoatasi e silasila iai pe faapefea ona faatino le faaulufale mai o oloa mai le teritori e faatau i Samoa ma oloa mai lo tatou atunuu e faaulufale atu i Tutuila. Faaalia e le Palemia o loo manaomia e Amerika Samoa se faamama avega i le totogi o lafoga mo le tiuteina o a latou oloa e pei o le apai‘a o le Wahoo o loo gaosia e le kamupani tuuapa i‘a o le Starkist.
O le finagalo o Tuilaepa o lafoga a Samoa o loo laugatasia uma ai atunuu ma o le galuega a le komiti galulue o le a saili ai se auala e faatino ai fefaatauaiga e aunoa ma ni noataga o lafoga totogi. O le tausaga nei na faalauiloa ai i Samoa oloa o apa tuna mai Tutuila ma le faamoemoe e faatau mai i lo tatou atunuu peitai e lei tino lea fuafuaga ona o le maualuga o le lafoga totogi mo oloa e aumai i Samoa ma le faamoemoe e toe faatau atu.