Lamatia aiā tatau i suiga o aiaiga mo galuega faavaitaimi

“O afioaga o Solosolo ma Tafua-tai ua fetaui ma le tapu e fā tausaga e lē toe filifilia ai ni o latou tagata i galuega faavaitaimi”..lipoti

Ua faaalia e se faipule o le Palemene e lamatia le aiā o tagata o nuu ua fuafua le Malo e faasala i suiga o aiaiga fou o galuega faavaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia, pe afai e faataunuu. Ua lē manao lea faipule sinia e faailoa lona suafa ae o lona lagona e lē tatau ona aafia isi tagata o le nuu o loo fia maua ni avanoa i galuega faavaitaimi, i aulape o suiga o le a faatino e le Malo.
“Afai nei ae ave e se afioaga le tapu ua faia i le faamasinoga e ono faamamasagia ai faiga faavae o pulegamalo faatemokarasi a Samoa”.
Ua faailoa i se lipoti e fitu nuu ma afioaga o le a lavea i le tapu ona o nisi oo latou tagata sa maua galuega faavaitaimi lea o loo aafia i ni faiga solitulafono ma le le usitaia o aiaiga o galuega nei ao galulue ai. E lua tausaga e tapu ai nuu e lima ae lua afioaga e fā tausaga.
O se lipoti a le nusipepa a le Malo o le Savali i le faaiuga o le vaiaso na tea nei, o loo faaalia ai o Solosolo i Upolu ma Tafua-tai i Savaii  o le a tapu mo le fā tausaga e lē toe talia ni o latou tagata i ni galuega faavaitaimi, a o nuu e pei o Fagaee, Toamua, Letogo, Samusu, ma Sataoa e tailua tausaga o le a lē toe maua ai e o latou tagata ni avanoa nei.
O Solosolo ma Tafua-tai na aafia ni o latou tagata i solitulafono o le toso teine ma le faaleaga o meatotino e pei o taavale a se kamupani ma se nofoaga mo tagata e ta‘ua o se dormitory, faapea le gaoi ma le tuua o le nofoaga o galuega e aunoa ma se faaaliga ma le ‘onā i le ava malosi ma faia ni amioga lē taupulea.
O isi afioaga na aafia o latou tagata i le lē usitaia o aiaiga o galuega i le o ese lea ae leai se faamatalaga e logo ai i latou o loo vaaia, faapea gaioiga o le ‘onā ma faia uiga lē mafaufau, ma se toso teine na aafia ai se teineititi laitiiti (rape of minor).
O loo vaeluaina lagona o nisi sa fesiligia i suiga fou nei o aiaiga mo galuega faavaitaimi ona e iai i latou e lagolagoina ae iai foi isi e lē o lagolagoina ona o lo latou manatu, e tatau lava ona pa‘ū tonu le samala i le ulu o le fao, ma aua le satia fua le ma‘ave‘ave le fua i amioga a se vaega toaititi.
O le masina fou e tuua ai le atunuu e se vaega o tagata faigaluega faavaitaimi mo Niu Sila ma Ausetalia ma ua uma ona ave i ai le fautuaga malosi a le Palemia ina ia tautuana le amio ma ia alo ese mai solitulafono ona ua maasiasi pea le Malo i nisi o amioga ma uiga faapea ua aliali mai.
O le feiloaiga lea na tuusa‘o ai se lagona o le Palemia susuga Tuilaepa L Sailele Malielegaoi i alii ma faipule o nuu e aafia nisi o o latou tagata i nei faaletonu ina ia faia i ai ni faasalaga e aofia ai ma o latou aiga.
O se tasi lea vaega o loo atugalu i ai le sui faipule o le Palemene o loo taomia lagona i suiga fou. “Afai e ave i le tulafono se faasalaga e aafia ai ona o se amioga a se tagata o lo latou aiga sa faigaluega i Niu Sila i galuega nei, e ono aafia ai a latou aiā tatau”.
O le feiloaiga a tusitala ma le Itu agai na fautuaina ai le Malo e toe silasila i le latou faaiuga poo talafeagai ina ia aua ne‘i ta‘usalaina fua le isi ona o le agasala a le isi.