“E le mou le gagana aua e lei folau faalava mai vasa, a o le meaalofa na tofi mai le Atua mo tagata Samoa poo fea lava e aumau ai,” … o nai motugaafa e faamautuina ai le naunautaiga ma le faamoemoe ola o faiaoga Samoa e tatau ona matua faataua le faaaogaina o le gagana Samoa e aoaoina ai alo ma fanau i totonu o aoga i Aotearoa nei.
“O so‘u oso mo la‘u malaga umi faaleaoaoga ina ia ou maua le tele o faamanuiaga mo so‘u lumanai manuia, ona ou faasafua atu ai lea e ala i sa‘u auaunaga i lo‘u aiga, lo‘u nuu, la‘u ekalesia ma lo‘u atunuu. O moomooga la ia o se tama ma se teine Samoa e iai lona faanaunauga ma lona talitonuga e avea lana gagana Samoa, ana tu ma lana aganuu e fai ma taiala o lona ola aoaoina i totonu o Aotearoa nei ma isi atunuu.
E tolu aso o lenei koneferenisi sa faatautaia e le komiti a le PEC (Pacific Education Consultants) faatasi ma le lagolago malosi a le Vaaomanu Pasifika i totonu o le Iunivesite o Vitoria i Ueligitone i le pulega a le faalapotopotoga a le TRCC (Teachers Refresher Course Committee) i le vaiaso na tea nei. O le susuga i le faafeagaiga a le PIC i Newtown, Susuga Rev Tauinaola Tofilau sa taitaia ma tatalaina le koneferenisi i se sauniga lotu na ia tomatauina agaga o le mafutaga i nisi o upu ma manatu mai le Tusi Paia.
O lenei koneferenisi o se avanoa taua na maua e faiaoga uma mai aoga amata ma aoga tulaga-lua e oo atu lava i le iunivesite, o e na mafai ona mafuta atu i Ueligitone mo le fia maua pea ma le fia faaoloaina pea i le tele o metotia ma nisi auala e mafai ai ona faaauauina pea le aoaoina o le gagana Samoa i totonu o aoga mai lava i aoga amata seia oo i iunivesite.
O le Komiti a le PEC na latou faatautaia lenei faamoemoe e aofia ai le afioga ia Lavea Tupuola Malifa, susuga Karl Vasau, Caroline Mareko, Ana ma Gabriel, o nai alo Samoa uma lava i latou. O le afioga lava ia Tupuola Malifa na taitaia le faagasologa o le polokalame atoa o lenei koneferenisi. O le toatele o sui o faiaoga mai nisi o aoga na auai atu i le koneferenisi e mai i Aukilani, o Ueligitone, o Kalaiesetete ma North Island.
O sui uma na latou faaaoga lenei avanoa, o faiaoga lava mai Aoga Amata ma faiaoga o vasega o loo faaaoga faatasi ai le gagana Samoa ma le gagana Peretania (Bi-lingual units). O le faamoemoe autu o lenei koneferenisi sa mafai ona faataunuuina aua na tele le tamaoaiga i oloa faaleaoaoga mai sui o faalapotopotoga ma matagaluega na faasoa mai lo latou tomai i le aoaoina o le Gagana Samoa i totonu o aoga.
O le aso muamua na lagona ai le fiafia aemaise le fia faafetai i se tasi o alii papalagi (John McCaffery) ma lona faletua le tamaitai o Judy McFall McCaffery e tusa ai ma le avanoa na faasoa mai ai le la pepa e faatatau i le “A‘oa‘oina ma le Faaaogaina o le Gagana Samoa. Sa tele so la sao mo faiaoga uma aua na talia gofie a la sailiiliga ma na mafai ai foi ona maua mai nisi faamatalaga ma ni faamaumauga e uiga i le mataupu lea o le faaaogaina o le gagana Samoa e aoaoina ai mataupu i aoga.
O le aso lona lua na mafai ai ona asiasi atu le mafutaga lenei i le iunivesite i Vitoria ma faafofoga ai loa i le pepa na saunia e se tamaitai talavou Samoa, le tamaitai o Salainaoloa Wilson. O se mitamitaga sili lea i le faafofoga a susuga i faiaoga ma na vaaia foi loimata maligi o le fiafia ma le faagaeetia ona o lenei foi alo o Samoa ma lona taumafai. O Salainaoloa foi na faafeiloaia le taunuu atu a le mafutaga i laufanua o le Iunivesite i Vitoria ma na faatautaia ai le faagasologa o le polokalame i totonu o le iunivesite.
O le isi vaega sili ona faagaeetia ai foi lagona ma le faafofoga a le mafutaga, o nai alo Samoa sa fai ma sui e la te taliina nisi o fesili a le komiti mo le faaalia mai lava o le tatau ona faamalosia pea ma faaaogaina le gagana Samoa e aoaoina ai mataupu uma i aoga. O le tamaitai la o Tulipaolo Malagamalii ma le alii o Junior Maligi sa la talia fesili e fa e faatatau i lagona o le fanau i le aoga o le tatau ona faaaoga le gagana muamua poo le gagana Samoa e aoao ai mataupu.
O se koneferenisi na molimauina ai le matua faaolaina atili o susuga i faiaoga i le tele o metotia ma suesuega na faasoa mai e i latou na fai-pepa, ma ua iai foi le talitonuga o lea ua taape mai le fuamanusina ma nai a latou ato ua tutumu i le tamaoaiga ma le oa e fesoasoani ai faaaogaina ai aua le aoaoina ma le faaaogaina o le tatou gagana Samoa ina ia aua nei mamulu ese atu mai o tatou alo ma fanau i Aotearoa nei.