Talu ai ose tulafono (bylaw) ua faatuina mai ele Auckland Council Health & Hygiene e puipuia ai le soifua maloloina o tagata Pasifika ile aafia ini faama’i mai le tāina ole tatau poo le pe’a Samoa, lea sa fia maua ai se finagalo ole atunuu e uiga i lea mataupu. Pei ona folasia e sui o Local Boards mai itumalo taitasi sa auai e pei o Magele, Otara, Papatoetoe, ma Otahuhu aemaise o sui mai le Auckland City Council oloo feagai ma tulafono.
Sa tele lava ina faaali ai lagona ole atunuu aemaise lava tagata Samoa ile lē manaia ole tulafono e ono aafia ai le tāina ole tatau poo le pe’a. I manatu o nisi sa auai aemaise lava i nai tuaa matutua, faapea i latou oloo laeiina le tatau Samoa, o Samoa i aso la, e leai ni tulafono faapenei sa faalavelave ai le tāina o pe’a a tagata, ae sa leai foi se tagata sa afaina lona soifua maloloina ile tāina o sana tatau. Faaalia finagalo o nisi sa iai, o tufuga i aso la, e tasi lava le au sa ta ai pe’a a tagata e toatolu toafā ise au ta, ae sa fai foi le galuega ile fale ose aiga, ae e uma loa alu le solo ile vai e fofo pe’a ale au ta. E oo mai ile taimi nei oloo soifua mai lava nisi o tamalii ma tina oloo latou laeiina le tatau ma le malu Samoa e aunoa ma ni ma’i o aafia ai. Ile faatalanoaina pea o lenei mataupu ile po ole Aso Tofi i Manukau Civic Centre i sui ole atunuu o Samoa faapea le Auckland Council, na tele ai ina faasoa nisi, i vaega tāua e tatau ai le tulafono lea ile taimi lenei ile tāina ole tatau. Saunoa Su’a Fuiavailili Lawrence Ah Ching ose tasi o tamalii ta tatau, ole mea taulia ile tufuga ia maua le soifua maloloina ole tagata, ae ole bylaw e pei ona faatuina mai ele Auckland Council, afai e lē lelei mo le tufuga, e tatau la ona toe mata’itu tasi lelei lea tulafono ina ne’i aafia ai le aganuu ole tatau.
O Maoli e lē o iai se Bylaw ile tāina o a latou pe’a ae se’i vagana Samoa o lea ua faatalatalanoaina so latou finagalo e uiga ile soifua maloloina ole tagata ile tāina ole tatau. E tatau i tagata Samoa ona iai so latou leo i totonu ole Auckland Council e aiaia ai tulafono ia. Auā ole tele o galuega ile tāina o tatau oloo faaaogāina lava totonu o fale o aiga ma ekalesia ma faalapotopotoga, ae afai ae alualu ae malosi le teuteuina ole tulafono, ia ole mea lava ua tatau ona fai, ma e ioeina lava ele susuga ia Su’a Fuiavailili Lawrence auā le soifua maloloina o tatou tagata.
E tatau ona toe faaolaola le mafutaga Malofie, ia aumai ni tufuga e fai ni aoaoga, mo le tāina ole tatau ma e faafaigofie ai foi ona momoli se leo i ituaiga tulafono faapenei e ono aafia ai le measina ale atunuu. Ole isi auala e tatau ona fai laisene ma resitala le tufuga ta pe’a, ma ia fai lelei le siaki ale fomai ale tagata lea ole a ta le pe’a, ina ia maua le soifua maloloina ole tagata ae aua foi ne’i afaina le tufuga. Ole itu lelei ole lagolago a lea tamalii ole tulafono e pei ona aumai ele Council, ina ia malupuipuia ai pea le measina ale atunuu, ae le gata i lea ia puipuia ai foi le tufuga, ina ne’i alualu ae tupu mai se faaletonu ile tagata lea e ta lana pe’a ona afaina ai lea o oe.
Faailoa le agaga fiafia ma le agaga faafetai ole afioga ia Leaupepe Taala Ralph Elika, ole taitaifono ole Pacific Auckland Council Pacific People Advisory Board, ile tele o manatu o tagata Samoa ua mafai ona faafofoga iai sui o Local Boards faapea sui ole Council aemaise o sui oloo tapenaina le teuteuina ole aafia ai ole soifua maloloina o tagata ta tatau. I lona talitonuga foi, e ono tāaua tele lea tulafono mo tagata Samoa ma le Pasefika, auā lava le puipuia lelei ole soifua maloloina ole lautele oloo fia laeiina le tatau ma le malu a Samoa.
Ole tāua foi o lea faatalatalanoaga ua manino ai nisi o sui ole Council, ole tatau ma le malu Samoa ole mea ua leva ona faatinoina mai e nisi o tuaa ua fai i lagi le folauga, ae oloo mafai lava ona faaauauina mai e nisi o latou tauaiga ile taimi nei. Ole tatau ole measina ale atunuu e lē mafai ona mamulu ese ma e fiafia ai foi o tatou tagata e laei ai.