O se feiloaiga a taitai o atunuu o le Pasefika, le Pacific Islands Forum, sa faia i Port Vila i Vanuatu i le amataga o le masina nei, na faalauiloa ai e le alii Palemia o Niu Sila, John Key, se tasi o fesoasoani o loo ofoina atu mo le atunuu.
Na saunoa Toalesavili John Key e faapea, o le vaega tupe e tusa ma le 19 miliona tala o fesoasoani a Niu Sila mo atunuu o le Pasefika, ua aofia ai i lea vaega tupe se fesoasoani tau tupe mo le atunuu o Vanuatu, ina ia faatuina ai se ofisa, e gaosi ai tusifolau aloaia i tulaga faaonapo nei, nai lo le tusilima o pepa malaga ma tusifolau mo femalagaiga a lea atunuu.
O tagata Vanuatu o loo latou faaaogāina pea tusifolau e tusilima uma faamatalaga o loo iai. O se tulaga ua saga faatupulaia ai le papuipuia o femalagaina a tagata o lea atunuu, i le taimi o a latou femalagaiga i atunuu i fafo. E oo lava foi i sui o le malo ma a latou malaga faalemalo, e feagai pea ma faigata ma faafitauli i taimi o siaki mo femalagaiga i soo se taunuu e malaga i ai.
Ae o se saunoaga a le alii Palemia o Vanuatu o Edward Natapei, sa ia faamaonia ai e tau lē iloa e atunuu o le lalolagi Vanuatu, e masani foi ona tuufesili poo fea e iai lea atunuu.
Na faamaonia foi e le Palemia, Edward Natapei, na oo lava foi ia te ia, sa taofia foi i le malaevaalele i Aferika i Saute mo le lua itula, ona o le tau lē talitonuina o lona tusi folau. Sa toe tupu foi lea lava faafitauli ina ua taunuu i Iapani, ma o se tulaga ua tatau ai lava ona fai i ai se suiga.
Sa toe faapupula e John Key, e tasi le miliona tala o le a tuuina atu mo le poloketi fesoasoani mo Vanuatu. E $250,000, o le a tuuina mo le fausia o le nofoaga fou, a o le isi vaega o le seleni, o le a faatupe ai vaega faatekonolosi e pei ona manaomia mo lea lava galuega fesoasoani mo Vanuatu.
O le fonotaga tele a taitai o atunuu o le Pacific Islands Forum o le a faia ma e talimalo ai Niu Sila i le vaiaso muamua o le masina fou o Setema