(E moomia lau fesoasoani mo lana malaga)
Na fesootai ma saili e le Samoa Times ma maua tonu atu lava Simon Matafai i le taimi a o i totonu o le malae vaalele i le po o le Aso Toonai na tea nei, a o ia agai atu i le vaalele i lana malaga i Amerika.
Ua filifilia lenei alo o Samoa o se tasi o sui talavou o Niu Sila e auai i se fonotaga tele a le UN poo le Faalapotopotoga o Malo Aufaatasi o le lalolagi, o loo usuia i totonu o le aai o Niu Ioka i Amerika ua faaigoaina o le UN Millenium Development Goals Summit.
E pei ona faailoa mai e le alii o Simon i le Samoa Times, o lenei avanoa e lē aumaua ma e tēua tele ia te ia.
Ua filifilia ni sui talavou e toasefulu mai Niu Sila e auai i lea fonotaga, ua na o Simon lava o se Samoa o loo auai, ua na o ia foi se tagata Pasefika ua filifilia mai le toatele na apalai i lea avanoa mai Niu Sila atoa.
O lenei fonotaga faapitoa faavaomalo, na amata mai i le tausaga 2000, o le faamoemoe ia oo atu i le tausaga 2015 ua faataunuuina o latou fuafuaga autū ua uma ona faataatitia ma faalauteleina e ta‘ita‘i ma sui o malo eseese o le lalolagi mo le Meleniuma.
E valu ni fuafuaga autū a Malo Aufaatasi mo le poloketi o le Millenium Development: 1. Faauma le mativa ma le oge meaai (End Poverty and Hunger); 2. A‘oa‘oga e tauaofai ai le lalolagi (Universal Education);
3. Tutusa uma alii ma tamaitai (Gender Equality); 4. Soifua Maloloina mo tamaiti (Child Health); 5. Soifua Maloloina mo failele ma tina maitaga (Maternal Health); 6. Faasagatau i le faama‘i oti (Combat HIV/Aids); 7. Faasaoina o le siosiomaga (Environmental Sustainability); 8. Faigapaaga faalelalolagi (Global Partnership).
O nei fuafuaga a Malo Aufaatasi, e mafua mai lea ona o ni faamaumauga aloaia ua faalauiloaina e le faalapotopotoga, ma o nisi nei o lipoti:
• 1.2 piliona tagata soifua o le lalolagi e i lalo ifo o le $1 Amerika o loo ola ai i le aso
• 800 miliona tagata soifua o le lalolagi e lē malolosi tino (malnourished)
• 153 miliona tamaiti o le lalolagi e maualalo o latou pauna mamafa, faatusa i le mamafa e tatau ona iai
• 115 miliona tamaiti e lē o lesitala i ni aoga
• 64% o tagata o le lalolagi e lē iloa faitau ma tusitusi, o tina ma tamaitai
• 80% o tagata sulufai o le lalolagi, o tina ma tamaitai
• 10 miliona tamaiti e maliliu i tausaga taitasi mai faama‘i e mafai ona puipui mai ai
• 500,000 tina o le lalolagi, e maliliu i tausaga taitasi mai maitaga ma taimi e fananau ai a latou pepe
• 22 miliona tagata o le lalolagi na maliliu mai le faama‘i oti o le AIDS i le tausaga 2000
• 13 miliona tamaiti o le lalolagi ua maliliu o latou mātua i le faama‘i oti o le AIDS
• 40 miliona tagata o le lalolagi o loo soifua ae aafia i le faama‘i oti o le AIDS
O Simon Peter Tagiilima Matafai, ua 21 ona tausaga, ma o ia o le uii o le fanau e faasino ia Seuoti Palalaua Matafai mai Saleaula ma Salelologa, ma lona tina o Seumanu Tapu Matafai mai Salelologa.
I le taimi nei o loo aoga o ia i le Iunivesite o Aukilani mo le sailia o ona faailoga tikeri e lua, o le Faaloia ma le BA.
O ia foi o le faatonu o le aoga musika, le Matafai School of Music, ma le tele o nisi o faalapotopotoga o loo ia taulamua ai ma faailoa mai ai le tele o lona tomai ma manuia e moomoo ma naunau ai mātua mo a latou fanau.
E lua ma le ‘afa vaiaso o le a malaga ai Simon mo Amerika, sa faailoa mai lona agaga faafetai i le Atua mo le valaauina o lona ola e avea ma se sui o Niu Sila aemaise Samoa, e fai sona sao i se fonotaga faapea.
“Ua ova i le masina lo‘u fiafia i lenei avanoa e auai ai i se fonotaga i le tulaga o nuu soofaatasi o le lalolagi”. E lata i le $6000 tala Niu Sila le aofai o le tupe o loo moomia e Simon, e fesoasoani mo le faatupeina o lana malaga, auā e saili lava e le tagata ia lona pasese, na ia faailoa mai ai le tuatusi i luga o le upega tafailagi e mafai ona tuuina sa‘o ai se fesoasoani tau tupe. www.givealittle.co.nz/cause/newyork
Simon Matafai
Mobile: 0210592924
Landline: 09 8205589
Email: simon_matafai@hotmail.com