O le faaiuga o le vaiaso na aumai ai se tusi faalauaitele a le Loia Sili a le Malo i itutino o faasalalauga i nusipepa, leitio ma televise ua logoina ai le fautuaina o ia e le Malo e faataatia se ata faataitai poo se draft o le tulafono e faatonutonu ai le aufaasalalauga ma tusitala.
Ua silia i le tausaga talu ona mae‘a se sailiiliga a le ofisa o le komisi mo le toe fuataina o tulafono le Law Reform Commission a le Malo lea o loo i lalo o le vaavaaiga a le ofisa o le Loia Sili a le Malo, i le fautuaga na ave i ai e le Palemia ina ia faatuina se itutino poo se Media Council e ave i ai faaseā a tagata pe a iai ni faaletonu e tulai mai i le lipotia e le aufaasalalau ma tusitala o mataupu eseese.
O le fautuaga foi lea na poloaina ai le komisi o le toe fuataina o tulafono e silasila i se tulafono taiala e lima taitaiina ai le faatinoga o lea tautua i le atunuu poo se Media code. O le mae‘a o lea sailiiliga ma tuuina atu le lipoti a le komisi i le Malo o loo fautuaina ai le aufaasalalau ma tusitala ma itutino uma e feagai ma tautua ma auaunaga faapea ina ia tapena i totonu o le lua tausaga le faatuina o se media council e pei ona fautuaina e le komisi le Malo e ave pea i le aufaasalalau ma tusitala lea galuega.
O nai vaiaso e lei mamao tele atu na aliali mai ai nisi faaletonu i nisi o lipoti mai le faamasinoga na sese ai ona lipotia ni saunoaga a se tasi o faamasino o le Faamasinoga Maualuga le afioga Vui Clarence Nelson, faapea ma le sese o le lipotia o le faasalaga na faia i se alii na molia ma faamaonia i le solitulafono o le pule
lē uma.
O le Loia Sili na ia ave faalauaitele i le aufaasalalau ma tusitala le faasa‘oga o ia manatu o le faamasino ma le faasalaga na ia faia. Peitai o se tasi o nusipepa lauiloa i le atunuu na ia faasalalauina se lipoti e faavae i se feiloaiga a tusitala ma le Minisita o le soifua maloloina le afioga Tuitama Dr Leao Talalelei Tuitama e faasino i nisi o mataupu o le a talanoaina e le fono a minisita o le soifua maloloina o le Pasefika sa talimalo ai Samoa talu ai nei.
O lea feiloaiga na lipotia ai e le nusipepa o le Samoa Observer e faapea na saunoa le minisita e lelei foi le pisinisi o le gaosi o tapaa auā e maua ai tupe mo galuega a le Malo, ma e na te lē talia foi le faasā o le ulaula tapaa auā o le filifiliga lava lea a le tagata.
Na matuā teena e le minisita na te lei faia ni saunoaga faapea ma ia tapā ai le nusipepa e faia se faasa‘oga. Peitai na faasalalau e le nusipepa le faaseā a le minisita ma le faaupuga ona e lei faigaluega le tusitala na tusia le lipoti, o le mafuaaga ua lē maua ai se faamaoniga ae e tutumau lava le nusipepa i le lipoti.
O le isi lomiga na sosoo ai a le nusipepa na folasia mai ai i le itulau i luma le faatoesega ma le faamatalaga ua sese le lipoti na latou lomia.
O nisi ia o faaletonu lata mai nei i le faatinoga o le galuega faasalalau ua iai le talitonuga o le mafuaaga lea o le fautuaina o le Loia Sili e silasila loa i le fausia o se ata faataitai o le tulafono e faatonutonu ai le galuega.
O popolega o le toatele o loo galulue i lea tautua, a tuai ona faia se latou gaioiga o le a aapa loa le Malo e fau se tulafono taiala. O atugaluga o loo faaleo pea e le taitai o le Malo ma tuua‘ia