Fatalanoaga – Lealailepule Rimoni Aiafi

Faipule – Lealailepule Rimoni Aiafi

Itumalo – Faleata i Sisifo

Faataalofa atu ile mamalu ole aufaitau ile itulau lenei ole Tofi ole Itumalo e pei ona faatalanoa ai sui a faipule mai ile Palemene o Samoa i vaiaso taitasi. Ole vaiaso lenei na mafai ona fesiligia ai le finagalo o se tasi o sui ole Palemene mai ile Itumalo o Faleata i Sisifo, le tofa ia Lealailepule Rimoni Aiafi.

Fesili – Leala, o ā mai lou itumalo?

Tali – Ole itumalo e tu ile taulaga pe afio a i Sasae ma Sisifo ae omai lava e manuia le itumalo. E tele foi nisi o issues e tutupu mai i lo’u itumalo ma o lea foi e autilotilo iai mo le faaleleia. Auā ole itumalo lenei e toatele tagata fai mai oloo nonofo ai, ia o nisi e nonofo lē tumau, ole toatele e faigaluega, o nisi foi e toaaga ile lotu, o nisi foi e faatea mai i nuu ma afioaga se’i vagana ai lava nisi toalaiti oloo tupu mai ai ni faafitauli. O lea sa autilotilo e fausia se nofoaga faapitoa e toe faufautua ai i olaga o tupulaga faatasi ai ma se aai mo le au matutua, ma ose miti ua leva sa tatau ona fai.

Fesili – E faigofie ona e faafoeina lou itumalo auā o tagata eseese e fai mai ai, faatusa atu i isi itumalo oloo mamalu ai le pulega a matai?

Tali – E lelei toe leaga, e lelei foi ina ia lava ai lo’u malamalama i tagata e fai mai i lo’u itumalo, auā e faaaloalo lava nai tagata, ete lē faamalosia foi tagata, ae e na’o se vaega laiti lava e faaletonu, ae lelei lava tagata o lo’u itumalo e faaaloalo toe manaomia foi e nai tagata le fesoasoani ale faipule, ona talanoa mai lea ma faasoa mai.

Fesili – Ole ā se finagalo o lau afioga ile mataupu lea ile palota mai o tagata mai fafo?

Tali – Faigata ia ole tulaga lena auā foi e toatele atu Samoa la e alala i fafo nai lo Samoa oloo aumai iinei i Samoa. A e silasila foi la ile social media, ole toatele o Samoa o aumau ai i atunuu e mamao i o latou finagalo faaalia e matuā ese a le channel lea e pisa mai ai, e lē malamalama la latou i mataupu ia e tutupu iinei i Samoa. Ae e le o taofia ai foi le sui e fia tauva ai ile faigapalota le tatau lea ona sau e nofo i Samoa nei, faapena foi le tagata moni lava e fia palota ole sau lea iinei e resitala toe alu ai, ma toe sau ile taimi ole faigapalota. Oute lagolagoina la le vaega lena. Ole isi faigata ole palota mai o fafo, ole matuā taugata lava ma tele tupe e alu ai.

Fesili – Ole ā le mafuaaga na ala ai ona e alu ile HRPP?

Tali – Na ou alu muamua ile Palemene ma ou autilotilo ai lea ile manaoga o lo’u itumalo ma fetuutuunai ai lo’u mafaufau. O so’u foi manatu e fai si eseese o Samoa ma atunuu i fafo e pei o Niu Sila ile vaega ale Labour ma le National ae o Samoa e pei e foliga mai na faatu le Itu Agai ona ua feita isi tagata, ae ole setup lea ua iai nei le Palemene, ole setup tonu a lea mo Samoa, e mafai foi ona ou alu ai na’o a’u i totonu e Tutotasi. Peitai e lē ose tofi na’o au, ole tofi o lo’u itumalo, oute lē manao foi la e fai lo’u finagalo ae faasala ai lo’u itumalo, ae ole faiga ua iai nei e Itu Agai uma lava tagata poo sui a faipule. Ae o a’u ia, tusa lava pe oute iai pe leai foi ma le vaega lea, e faaali lava o’u manatu, ma e leai foi se vaega e taotaomia ai o’u manatu ile mea e tatau ona fai.

Fesili – O lona uiga o lou finagalo e lē tatau ona iai se Itu Agai?

Tali – Ole setup lea ua iai Samoa e pei ona sau ai mai le amataga e Itu Agai uma lava tagata se’i vaganā ai le malo lea ua tatala le avanoa. Manatua foi taimi o Mataafa, a ita a ile faipule ua tuli i fafo e leai se fefe e pei foi ole taimi lenei lea foi ua iai Tuilaepa ua matuā faigata foi. A e tagai foi ile 30 tausaga talu ai, e fiu lava e tau faamaopoopo se Itu Agai e gata lava ile numera lea sa iai, auā o Samoa e fesootai uma tagata. Ae ole faiga lea ua iai nei, pei a o totonu ose nuu, totonu ose aiga, a e vaai i nuu e pei a ose Palemene la e fai.

Fesili – Faafefea faiga faavae ale HRPP, auā a e soona sausau tele ma tetele atu lou leo i totonu ole Palemene, e faaono fesiligia ai lou sa’o i faiga faavae ale HRPP?

Tali – A foi la le mea lena ete autilotilo iai, auā e oo a i faiga pati e lē o fetaui, e lē sa’o le mea na ala ai ona faavae faiga pati, Manatua foi o faiga faavae i totonu o Niu Sila ma Ausetalia, e fesoasoani le Pati ia te oe, pei la ole mea lea e tupu iinei, a faapea e toalima sui ole HRPP ile itumalo, e alu a le tagata ia auā e lē masani tagata i faiga pati, pe toalima sui tauva ae toatasi lava le tagata e alu, ae sa tatau ona iai se fesoasoani ale pati ia te oe. Ole model la lea ua iai nei le Palemene ua matua fetaui lelei ma Samoa, afai foi e faaali lou finagalo ae feita mai ai le malo e tatau lava ona faaali e leai se mea e taofia ai fua.

Fesili – Ole ā le uiga o lau saunoaga ua faigata le taimi lenei ia Tuilaepa ona ua leai se Itu Agai?

Tali – Auā foi o taimi sa iai le Itu Agai sa iloa gofie lava e Tuilaepa le vaega tetee, a’o le taimi lenei ua matuā faigata lava tusa pe ete HRPP pe leai, ae afai ete silafia ose vaega e tatau ona e fesoasoani ai ile malo, e tatau a la ona faaali lou finagalo.

Fesili – Ole ā se pine faamau ose fesoasoani ale tou vaega aemaise outou ia e lē o iai i totonu ole executive ale HRPP?

Tali – Lafoga a faifeau, e oo mai lava ile taimi lenei o lea lava e feteenai ai isi sui ole HRPP, a’o la e fai lava le finagalo ole malo. Ole isi mataupu ole falepuipui, lea foi e toatele i latou oloo fesiligi poo faafefea tupe ia e faaalu ile falepuipui.

Fesili – O fea la o iai lou finagalo ile lafoga lenei a faifeau, e fetaui pe lē fetaui, ae ole ā foi le mafuaga ua manao ai le malo e totogi lafoga a faifeau?

Tali – Ole faigata ia ole mataupu lea, na ou ola mai foi na ou faalogo ai ile mea lea ile vaitaimi o Tofilau, ae e lei faia, oute lei iai foi ile taimi na talanoaina ai le pili lea ona sa ou malaga i malaga faalemalo, ae o lo’u manatu, ole faigata ia, e ui lava o lea ua pasia ele malo le tulafono.

Fesili – E sa’o oe ua pasia le lafoga a faifeau, ae o fea o taatia ai lou finagalo? Ete lagolagoina pe leai?

Tali – Kailo se.

Fesili – Ae ole ā se faapogai ua ala ai ona tax faifeau?

Tali – Ona ole finagalo lava lea ole Minisita ina ia totogi lafoga uma tagata uma.

Fesili – Lona uiga ose isi faaupuga, ua lē lava tupe ale Malo?

Tali – Na ou lauga talu ai ile fono ale Palemene ma ou ta’ua ai le paketi lea, a loto a Samoa e na’o le aai ma inu, ma tafafao, e lava lelei a, ae a manao loa Samoa e fai ona atinae, e lē lava la. Ole ala foi lea e fai ai a tatou aitalafu ma tax ina ia fesoasoani ai i meafai ale atunuu. Ae se’i tatou mata’itu pea, afai atu foi e lē lelei ia e sili ai le tuu, auā o lea foi e feteenai ma isi Ekalesia.

Fesili – Ole ā sou finagalo ile polokeki lea ale malo ile falepuipui?

Tali – Ose mea ua tatau ona fai, sa ou lauga ai foi ile fono ale Palemene le tatau ona aveese atu ma lo’u itumalo le falepuipui ona o lo’u itumalo lea e tele ina mafatia i pagota ia e sosola mai i tua, ile gaoi ma le talepe fale. Lea foi na ou faatuina talu ai le tatau lea ona toe aumai le tatou Sela Numera 9 se’i loka ai pagota ia e sosola soo i tua ma le ta’uvalea atu ai o nisi o pagota. Ae faafetai a o lea ole a faaavanoa mai isi eleele ia o lo’u itumalo mo nisi atina’e.

Fesili – Ae ete lagolagoina le tau lea ua iai nei lea e latalata ile 20 miliona tala?

Tali – Ole mea lea sa ou fesili iai, ole 7 miliona ole tau lava lena ole fale, a’o isi tau faaopoopo ia e iai isi tupe faaopoopo e pei ona iai le suaina ole fanua ma le faiga ole pa ma isi mea oute lē iloa la details. Ole faaaogāina ole tupe lena auā o lea ua uma le tender, ole mea lena sa ou tulitulia ole tender, auā ole fitu miliona ole tau lava lena e tatau ona fau ai le fale, a’o le isi 13 miliona oute lē iloa poo le ā le vaevaega oloo iai.

Fesili – 7.4 miliona lea na manumalo ai le tender mo le fausiaina na’o le fale, ete finagalo ua telē tele lena tupe mo le falepuipui?

Tali – Pei ona ou fai atu oute lei alu e vaai poo le ā le telē ole fale auā ole mea lea e concern ai le tele o faipule ia lelei mea e nonofo ai, ae afai e pei o mea tuai ae fai ia mamā ma lelei ma talafeagai pe toafia ni tagata e o iai, auā o lea sa saunoa mai le Minisita ua faaitiitia numera o pagota auā o tagata la e falepuipui e aai faatolu ile aso.

Fesili – Ole ā lou finagalo ile pili lea ile lisi o fanua tau Samoa?

Tali – Ole mea lea ia malamalama ai tagata, ole lisi o fanua tau Samoa, ole mea ua leva, e lē ose mea fou, ua leva ona faatino mai i aso ia. Ole pili lea na aumai muamua foi i totonu ole Palemene, a lē ole 2012 ole 2013. E leai ma se vaega ole pili lea matou te lei faitau iai, auā na matou tetee foi i isi vaega, lea la ua toe sau isi teuteuga lea ua iai nei, masalo e na’o Samoa lava le isi atunuu ole lalolagi lea e tumau ai le vaega lea, ole 80 pasene o ona fanua oloo tumau ai le umia e ona tagata. E leai foi se naunautaiga ole Malo e tagofia le vaega lea ma elē mafai foi ele malo, ona o la ei totonu ole faavae, pau ā le vaega lea e manao le malo e fai, ia faaaogā fanua nei e maua ai se isi tamaoaiga e tausi ai tagata ma fesoasoani i aiga ole atunuu, auā a e taamilo nei i tua ma e tagatagai ai ile tele o fanua la e avanoa ile taimi lenei e leai se galuega o faia ai, ole fesili la, tatou te faia la se suiga iai pe ole a tatou nofonofo ai pea faapea? Ole tali la lena e tatau ona tatou autilotilo ise auala e fai ai. Ole lisi la latou o fanua nei, e lē afaina le fanua, ua na’o le lisi, a faaletonu le lisi, e toe aumai ā le lisi ia ae tumau le fanua latou. O isi tagata ia e tetee nei, oloo iai lo latou manatu e puipui fanua ia o Samoa, ae o matou nei ole Palemene matou te mananao e faatau atu pe tia’i atu fanua nei o Samoa ise auala faasolitulafono. O matou ole Palemene e sili atu lo matou naunau i fanua nai lo soo se isi a tagata, ma ose faigamalo e ese se isi vaega e nate faia ese mai i faiga ua taatia ile faavae, ia oute lē iloa poo le ā le mea e oo iai lena faigamalo.

Fesili – Faafefea le vaega lea e faamaonia ai ele Minisita le Lisi lea?

Tali – E talafeagai lelei, o a’u na lagaina le vaega lea ile fono ale Palemene, e tatau ona fesoasoani le malo ia te oe lea e ana le fanua, ina ia e malamalama lelei i au aiātatau ma le faatinoina ole lisi, ina ia aua ne’i iai se abuse ile va lea. A Trustee le malo o lona uiga e toe foi ile atunuu ma tagata fanua ia.

Fesili – Ae lē ose mailei lea ale malo e toe fao mai ai fanua ia, ona ua leai ni fanua ale malo ua uma ona faatau ese?

Tali – Manatua foi o fanua ole malo lea matou te nonofo ai matou iinei i Vaitele, e lē o toe manaomia ele malo fanua nei auā o lea e lava fanua ale malo. O la e tele foi fanua ole malo i Savaii lea ua toe faamatuu atu i nuu ma afioaga ma lisi atu i nisi o atinae. Pau a fanua lea oute talanoa atu ai a’u ia, a maua se avanoa e toe faatau ai ele malo, o fanua ia tu taulaga auā foi e manaomia ele malo fanua ia e fai ai ana atinae. Ma oute leai atu i lena manatu, ma e leai se manatu faapena ole malo o iai auā e lē mafai foi e se isi ona toe lotea le vaega lea auā o la e taatia i totonu ole Faavae ole Malo o Samoa.

Fesili – Ole ā sou finagalo ile tulafono lea ua toe aumai i totonu ele malo, le Criminal Libel Law?

Tali – Fetaui lelei.

Fesili – Ile ā le itu?

Tali – Manatua foi le galuega lea a outou ole tusitala faapolofesa, mai a ile amataga sa leai se tulafono faapea ile taimi na faavae mai ai le tou galuega. Peitai na alu alu a pei na foliga mai ua abuse le level ua oo iai, lea na toe aumai ai lea ole tulafono, peitai na alu alu a le tou galuega faatusitala ua mature ma ua lē toe manaomia foi, ona manatu lea ole malo e aveese ae na tatala lava le avanoa mo le tagata latou ia e mafai ai ona ia alu e su se tagata tusitala pe afai ae faaleaga lona igoa. Peitai e lei faia mo outou le tulafono lea, ae o lea ua toe aumai ona ole social media lea ua iai nei auā ua lē mafai ona control. Ole ā la se auala a tatou e control ai le social media lea? Na ma talanoa ma le Amepasa a Saina ae ia ta’ua ai lona agaga faafetai ile vaega lea, na ia ta’ua foi, na fai foi e Saina le vaega lea, ma ole mafuaaga foi lena na tapē ese ai e Saina le vaega lea ole social media. E mafai foi la ona fai e tatou i Samoa nei le tapē ese ole social media, ae tatou te lē fia faia lena vaega ona e matuia tele auā e manaomia e tatou le social media.

Fesili – Faamata o tusitusiga ma lomiga ale Ole Palemia lea ua manatu ai le malo e toe aumai le tulafono lea?

Tali – Lena tonu a, ole social media, ana leai le mea lena e lē toe aumaia ele malo, auā o lea ua malolosi lava le vaega o tusitala ile faatinoina ole latou galuega, ma ole mea sa’o lava ole mafuaaga lena ua toe aumai ai le vaega lea. Ose vaega foi ua tatau ona toe autilotilo ai le malo ise auala e fai ai mea nei, poo le ā le se mea e tatau ona fai iai.

Fesili – Leala, i totonu lava ia ole Palemene, ole ā sau autilotilo iai mo le isi faigapalota? E toe tu mai le HRPP, auā o lea lava e tele tala salatua e faaono oese nisi sui ole HRPP, o tumau pea le malosi ole HRPP auā o lea ua e alu iai i totonu?

Tali – Soo se mea lava ole olaga lenei e iai ā le taumate i totonu, ae o la’u vaai o la e malosi lava, o tala ia e tupu a i paeaiga uma. Ole vaega lava lea e tosina ai lo’u mafaufau ile vaega lea, ole leadership. E lelei tele le taitaiga ale toeaina ma lona taofia ole vaega lenei, ole vaai foi mai fafo atu ole HRPP ua tele atinae ua faatino ele vaega lenei ile fia tausaga ua alu. Ole mea foi la ua tatau ona galue ai le toeaina ile taimi lenei, ole transition, ona ua matua foi le toeaina latou ia. Ae ole taimi a lenei ile malo lea e iai, o lea lava e malosi a le Malo.

Fesili – Ole ā sau autilotilo i totonu ole HRPP ile taimi lenei, afai nei ae lē toe alu Tuilaepa ile palota, poo le ā foi le lagi ale Alii ile taitai ole atunuu. O ai se tagata i totonu ole HRPP ete manatu e onomea e suitulaga ai mo Tuilaepa?

Tali – Ia te au lava ia, e agavaa uma lava tagata, o tatou ole atunuu faatuatua ma tatalo, ma e aumai lava ele Atua le tagata ia ma lona taimi. Ole taimi lenei ia matou uma oloo i totonu ole Palemene, e tatau ona o matou tapena ma sauniuni i taimi uma ina ia mafai ai ona faaauau le tulaga manuia o iai le atunuu. E tatau foi ona silafia e tatou uma, o Tuilaepa ole tagata aupito sili ona matua i faiga faapolokiki e lē gata ile Pasefika ae faapea foi malo o taupulega, ma e telē lava le faaaloalogia o Tuilaepa e malo tetele nei.

Fesili – Ole ā le uiga o lau saunoga ua matua foi Tuilaepa?

Tali – Naturally a, ua matua si toeaina, ae ole mea moni ua matua a’o la lava e malosi. Lē iloa foi pe toe alu le toeaina ile isi faigapalota.

Fesili – Ole ā sou finagalo ile toe tuufaatasi ai ole Matagaluega ole Soifua Maloloina?

Tali – Ole mafuaaga na ala ai ona manatu le malo ile tuueseeseina o matagaluega nei, ina ia taumafai ai le malo e faatamo’e faapisinisi poo le Business Model, ina ia patino lava le galuega ale tagata ia e fai, o policies ma regulations le isi vaega a’o le operations le isi vaega. Peitai ua fia tausaga o tuu eseese le vaega ale Ministry of Health ma le vaega ole National Health Services, ae foliga mai ua atili ai le taugata ma leaga le services ua tele iai faitioga faatasi ai ma le tulaga lea ua feteenai, pei e foliga mai ua faaali lava le power ole tagata ia, leai se eseesega ma le tuueseeseina ole ofisa ole Loia Sili ma le Ofisa ole Prosecution lea foi na vavae ese ae tulai mai ai le faaaliga o Power, ia toe aapa atu loa le malo ma toe tuufaatasi. Ole isi vaega e tatau ona vaavaai iai le malo, aua le kopi fua i faiga o fai ai e isi atunuu i fafo. Na taumafai foi le malo e aumai le isi matagaluega fou ole Health Promotion ae o a’u foi na ou finauina e lē fetaui. O Samoa e laitiiti lava lona faitau aofai masalo e toatele atu ai le faitau aofai o Manukau i Niu Sila, e tausi gofie foi si o tatou atunuu, ua tele foi nei mau matagaluega ua iai nei, ae ole fesili pe o lelei ona fai ma taugofie mo le atunuu, auā ole faasilisili lava lena ia lelei ona faatino ma sefe tupe ale atunuu.

Fesili – Ete lagolago la ile toe tuufaatasi ai ole Soifua Maloloina?

Tali – Oute lagolago auā foi na ou tetee ā ile amataga ile tuu eseese ai.

Fesili – Ae faafefea la le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui lea ua tuu eseese ae foliga mai ua tele le mau faafitauli ua tulai mai ile falepuipui aemaise ole sosola soo o pagota i tua?

Tali – O la’u vaai foi lena iai, ua tatau ona toe autilotilo le malo i vaega ia e lua, tuu iai se ono masina e toe mata’itu ai, a leai loa toe tuufaatasi.

Fesili – Ete lagolagoina le toe aumai ole vaalele ale atunuu?

Tali – A foi lea na ou lauga ai talu ai nei, ole ma’ale’ale ia o lea ituaiga o pisinisi, e lē ose pisinisi faigofie. Na tatou faia muamua foi tatou tigaina ai, e tatau la ona mata’itu lelei, amata mai ile masina o Novema ole tausaga na tea nei lea ua oo mai ia Ianuari, ua tatau ona iloa poo le ā le ituaiga alu lea e alu ai le tatou vaalele ona vave fai lea ose vaifofo. Faataitaiga, ole tagata e tasi lana taxi faatusa atu ile tagata e lima ana taxi, ma e faigata tele mo tatou pe a

faatusa atu ile Virgin aemaise lava le Air NZ. Ile tuuga i lalo ole tau o pasese ina ua aumai le tatou vaalele ae ua fiu e fai atu iai i na aso e lē mafai ona pa’ū mai i lalo le tau o pasese.

Fesili – Afai nei la ose atina’e e gau, e tatau la ona toe faafoi le vaalele?

Tali – Ole mea lena e tatau ona fai, e tatau ona toe fetuutuunai ma fai se faaiuga e tatau ona fai, ae afai atu ua lelei matuā fai ia lelei ma toe aumai se isi vaalele. O la’u fautuaga e tatau ona autilotilo ini paaga mai i atunuu mai fafo, faataitaiga, ole Fiji Airways masalo e 40 – 50 pasene siea (shares) ale Qantas.

Fesili – Sa e iai muamua ile malaevaalele, manaia le tatou malaevaalele fou, ae e faaono faaopoopo ai le fuainumera oni vaalele e omai i Samoa?

Tali – Ole malaevaalele ia e tutoatasi lava, manaia le tatou malaevaalele e fesoasoani i Landing Fees auā ose tasi lea o tupe taugata tele ole omai o vaalele i Samoa nei. Ose collective efforts, ma afai ae leai ni vaalele e omai, ia ua matuā oki a tatou. Ole mea foi lena e faafetaia ai i tagata Samoa ia ua malaga i atunuu i fafo, auā o tagata lava na lea e fai ma malaga mai i Samoa nei ma maua ai foi le isi faaopoopoga i lo tatou tamaoaiga.

Fesili – Ole ā sou finagalo ile tulafono lea ua iai nei le Ao ole Malo?

Tali – E lei avatua se suiga i totonu ole Palemene, ole mea lava ia ile faavae ina ua uma ona tusi le faavae, e uma loa le Ao ole Malo ile vaitaimi lena, ona tatala loa lea ole avanoa. Ia te au lava ia ile loto mamā o tagata na tusia le faavae i lena vaitaimi, a’o mauaa Samoa i faiga faamatai ma Tama Aiga, semanu e tusi a i lalo ile faavae, a uma loa le tama aiga sosoo ma le isi tama aiga. Leai ma se mea e tasi faapena o tusia ile tatou faavae, e lē ose mea fou la le mea lea ua iai nei, ole mea lava na sau a’i, e uma loa Malietoa ona sosoo loa lea ma le tailima o tausaga, ae soo se isi a e agavaa ai. E lē o faapea mai foi le tulafono, e na’o se alii foi e agavaa ai, e agavaa ai foi ma tamaitai. E leai a la se mea fou, pau ā le suiga lea ua faia nei, ia lua term 10 tausaga ale tagata.

Fesili – Ete toe alu ile isi faigapalota o loma nei?

Tali – Ia ole ā le mea ole a ou nofo ai e lei taitai le olaga o lea e manaia.

Fesili – Ole ā le uiga o lau tala malie lea e masani ona fai, e lei fanau mai lava le tagata ete pa’ū ai ile palota?

Tali – Se soia se.. hahahahahaha, e leai sa’u tala faapena na faia, ole mea manaia lea ua iai nei auā o lea ua avatu nei le tulafono ile vaevaeina o itumalo, e faafetaia ai le malo ile vaevaeina o lo’u itumalo e atagia ai le faatupulaia o tagata lea ua iai nei. O lea ole a fa (4) sui o Faleata, fa (4) foi sui o Vaimauga auā e le toe iai ni sui ole taulaga pe a faapea lena e pasia le suiga fou lena.

Ole faatalanoaga lena ma le sui o Faleata i Sisifo, Lealailepule Rimoni Aiafi. Manatu ole vaiaso fou ole a amata ona faailoa atu ai sui a faipule ole a mafai ona faatalanoa ile tatou itulau lenei i vaiaso taitasi, ole Tofi ole Itumalo.