Pe faamanuiaina vai ‘au‘au o Satupaitea, fua i le maua ai o masaga toatele?
Ua sapai nei e le tina o Naifaua Saua Asiata se masaga teine e toatolu, ina ua manuia lona taotoga ma gaioiga a fomai i le falemai tele i Middlemore i Aukilani i Saute.
O le tina ia Naifaua, o le taimi muamua lea ua ola ai mo sana fanau, poo se tina foi faato‘a fai fanau mo le uluai taimi. Ua 23 tausaga lona matua, ma o lona afioaga o Vaegā ma Pitonuū i Satupaitea i Savaii.
O le masaga tolu o loo taoto pea le toatasi i le falemai i Middlemore e oo mai i le taimi na asia ai e le Samoa Times ma tusia le lipoti.
O le isi toalua o loo ua tea ane nei faatasi ma le tina, ma ua faamautu i se nofoaga e lē mamao ese ma le falemai tele i Middlemore lava i Aukilani i Saute.
O le ulumatua o le masaga tolu o pepe Margaret Fetu Saua-Asiata, o lona lua, o pepe Tracey Ituniu Saua-Asiata, ma le uii poo le aupito laitiiti, o pepe Sussana Telesia Saua-Asiata.
O pepe Tracey o le lona lua lea, o loo taoto pea i le falemai i lalo o se vaaiga faapitoa a fomai, ona o loo manaomia se isi taimi faapitoa mo lona malosi atoatoa.
O le aso 15 o Mati o le masina nei lava, i le ‘afa o le lua i le aoauli, na uluai taunuu ai i le lalolagi, pe na tuueseeseina ai le masaga tolu ma lo latou tina, i le falemai lava i Middlemore.
E tusa ai ma lipoti a fomai ma le tina o le masaga sa ta‘ua ai, e tusa ma le minute e matua ai le isi pepe i le isi pepe, pe ta‘i minute na va ai le agai mai o le malaga a tamaitai e toatolu.
O loo solosolo manuia le toalua, ma e tusa ai ma lipoti faavaitaimi ma lipoti faamaumau i aso taitasi o tausia ai mai fomai, o loo molimauina ai le faatumauina o le tulaga manuia ma le malolosi, atoa ma le maloloina o Margaret ma Sussana, se‘i vaganā ai pepe Tracey o loo faatinoina pea i ai nisi o togafitiga.
O le oo mai o le tina ia Naifaua ma lona gasegase i Aukilani nei, ona o se fautuaga sa faamatuu ane e le alii pule o le Matagaluega o le falemai ma le Soifua Maloloina i Samoa, le afioga ia Lemalu Dr Limbo Fiu.
Sa ta‘ua e le tina, na saunoa manino le alii fomai i Samoa, e lē mafai ona faataunuu i Samoa le galuega faaola mo ia ma lona ma‘i, se‘i vaganā ai Niu Sila.
O le ala lea na talia lelei ai ma ioeina le malaga mai Aukilani, ona o le saogalemu ma le maloloina lelei, atoa ai ma le faamoemoe i agavaa ma tomai o fomai, aemaise lava o masini faapitoa e le o ausia e maota gasegase i Samoa.
Aiaiga o le malaga i Niu Sila
Na ua ta‘ua e le tina i le taimi na faatalanoaina ai, sa totogi e ia lava lona pasese, mo le malaga i Niu Sila. O le ala lea na toe fesiligia ai pe o le ā se fesoasoani a le malo sa faailoa ane mo ia ma lona malaga i fafo.
Na saunoa Naifaua e faapea, o le pili atoa o togafitiga ma gaioiga o le a faia i Aukilani o le a totogi i lalo o le fesoasoani a le malo o Samoa. Peitai o lona lava pasese, o le a saili lava e ia ma lona aiga.
O le maliliega lea sa faia i Samoa a o lei malaga i Niu Sila, ma o lea maliliega sa taliaina ma ioeina e ia ma lona aiga, ma ua manatu ua lava lea fesoasoani mai le malo.
O le visa e faatulagaina pe iai lona taimi e faamuta ai, sa talia ma faaaogāina e ulufale ai i Niu Sila.
O lea visa e mae‘a lona aoga i le aso sefulu o le masina fou o Aperila lea.
Peitai o le maea ai o taotoga o le tina, ma lana masaga tolu, e foliga mai ai, e ono toe faaopopoina se isi taimi e nonofo ai, ona o mafuaaga tau i le soifua maloloina o pepe, ma le tina.
Afai ae tumau pea le manaomia o se taimi faaopopo mo i latou i Niu Sila, o lona uiga o lea mataupu i le va ma le Ofisa o Femalagaiga a Niu Sila ma Samoa, o le a nafataulimaina, ma lagolago malosi iai le pulega o le falemai i Middlemore, ma lipoti a alii ma tamaitai fomai.
Faamatalaga e uiga i le tina o Naifaua ma lona aiga
O le tau faamae‘a ai o le talanoaga ma le tina i le nofoaga o loo famautu ai nei, sa toe fesiligia ai, Pe na iai nisi o le latou aiga sa iai pe na faamauiaina i se masaga i aso ua alu ma talafaasolopito?
Na tau tonu le fesili, ina ua saunoa le tina o ia e masaga ma le isi ona uso tamaitai foi. Ua ta‘i 23 tausaga o lo la soifua ma si ona uso masaga e pei ona ia ta‘ua.
O lona uso e suafa ia Silipi ma o loo i Samoa pea, ma e lei faia foi sona aiga.
Sa ia fiafia tele ina ua manuia lona aiga i le msaga tolu ua ia taulimaina nei, a o se isi fiafiaga foi ona o ia o se tasi o le masaga lua a si ona tina na soifua mai ai.
O le tina ia Naifaua ua faaipoipo atu i le tamā o le masaga, le susuga ia Vuna Tavui Seloti o le pitonuu o Pitonuū i Satupaitea lava.
E pei ona ta‘ua o le la fanau muamua lea talu ona faatasi, o le masaga tolu lea ua soifua uma i Niu Sila.
O Naifaua, o ona mātua o Saua Asiata ma Fetu Taito Tanu. O le aiga o le tina ia Fetu, o loo faatautaia se tasi o pisinisi ma atina‘e o loo lauiloa ai Samoa i fafo, Le Tanu Beach Fale. O tuaa o le susuga ia Vuna o le tamā o le masaga tolu, o Tavui Seloti ma Telesia Tavui.
O loo iai le faamoemoe afai ae toe faaopoopo se taimi i Niu Sila o le tina ma le fanau, o le a malaga mai le tamā o le aiga i Niu Sila, ona o loo tau taofiofi i le taimi nei i le fia vaai ma le fia tago atu e sapai le masaga teine ma nai ona alo.
Ae i le taimi nei, o le aunty o le tina ia Naifaua, le faletua ia Lua Gai ma lona alii le susuga ia Ainae Gai Fualaga, o i laua ia o loo nafa ma le vaaia, ma fesoasoani tele i le tina ma lana masaga.
O i laua e alaala i Aukilani i Sisifo, peitai sa tausavali i le falemai i Middlemore ona o le manaomia tele ma tua i ai le tina ma le fanau.
O le susuga ia Atinae ma Lua, o i laua uma e mai le afioga i Satupaitea lava. O laua foi na faamaonia mai, le ioeina o le masaga fā a le latou nuu, i taimi ma tausaga ua tuanai.
Na faaatata lafoga le sunoaga a le alii o Atinae, ae foliga e sa‘o pe a fua i ai i le tele o masaga a le afioaga. Saunoa Atinae e faapea, masalo o vai ‘au‘au o le latou afioaga e mafua ai ona maua faamanuiaga a tina e ala i masaga lua, tolu ua oo lava i le fā.
Uluai masaga fā i Satupaitea, Samoa
Na molimauina e le tina ma nisi o lona aiga i Aukilnai, o le latou afioaga i Satupaitea i le motu tele i Salafai, sa iai foi se masaga fā pe tusa ma le tolu sefulu tausaga talu ai. O Niu Sila foi na sulufai i ai mo togafitiga, ma le faia ai o taotoga faapitoa, ma na manuia uma ma o loo soifua pea.
O lea masaga fā o tamaitai uma foi, ma sa faamaonia lea tala ona sa fesootai le sui o le Samoa Times ma se tasi o tamaitai e toatasi o le masaga fā lea, o loo alaala pea ma aumau i Aukilani i Saute. Sa ia faamaonia ane foi, e moni o ia ma ona uso e masaga fā, ma o loo soifua uma pea e oo mai i le taimi nei.
Pacific Unit, Pacific Health. Tautua mo tagata Pasefika
O le susuga ia Willie Yandall, o le alii faigaluega i le vaega o loo nafa ma fesoasoani ma le vaaia o tagata Pasefika mo le falemai i Middlemore ma le pulega faaitumalo o le Soifua Maloloina i Counties Manukau, sa tele sona taimi mo le sailia o se nofoaga e faamautu ma tea i ai le tina ma le fanau.
E lē gata i le sailia o se nofoaga, ae sa avea foi ma sooupu ma fesoasoani muamua i le tele o manaoga ma le galuega faatino ina ia fesootai lelei, ma sologa manuia le iai o le tina mai Samoa, aemaise ai le taimi ua manuia ona taotoga.
Sa ta‘ua e le susuga ia Willie Yandall e faapea, o le latou matafaioi lava lea ma le latou foi auaunaga faatino. Ia mautinoa e faafeiloaia manaoga o gasegase ma tulaga faapitoa e pei ona sa iai foi le tina mai Samoa ma lona faamoemoe.
O le nofoaga foi ua see i ai le tina ma lana masaga, o se nofoaga lelei ma le saogalemu, ma e latalata foi i le falemai. O le a faafaigofie tele mo i latou, pe afai ae alia‘e ni faafitauli poo ni faaletonu, ma manaomia ai fesoasoani faavavave.
O se tulaga e faafetaia ai lenei foi tamafanau a le atunuu, ona o le galuega lelei ma le tāua sa faaalu ai le tele o ona taimi e fesoasoani ai i lenei tina ma ona mafatiaga, a o valavala ai ma le tamā o le aiga ma le aiga i Samoa.
O se tasi foi lenei o auaunaga o loo avanoa pea, ma o loo matala mo soo se tagata lava o le Pasefika o fia maua fesoasoani i soo se mataupu i le va ma le falemai tele i Middlemore, o le va le pulega o le Soifua Maloloina i le itumalo Manukau, poo le va foi ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Niu Sila.