Faaulufale le malumalu a le St Andrew’s Community Presbyterian Church Otahuhu

Rev Fakaofo Kaio o loo ootiina le lipine

O le faamoemoe ua taunuu o le laau lea o le ola, ae o le viiga o le Atua e lē mafai ona faaitiitia lea e le susuga i le faafeagaiga ia Rev Arona Tusega ma le faletua ia Mativa Tusega faapea le ekalesia St Andrew’s Community Presbyterian Church i Otahuhu ona o mea ua faia e le Atua i totonu o lana galuega.
O le taulaga o viiga ma le agaga o le loto faafetai na tumutumu ai le malumalu o le ekalesia St Andrew’s Presbyterian Church i Otahuhu i le taeao o le Aso Toonai ua mavae i susuga i faafeagaiga ma o latou faletua faapea aiga, uo ma ē masani na latou molimauina le matagofie o le toe fausaiaina o le pito i luma o le malumalu tapuai faatasi ai ma le isi fale fou o le malumalu i le pito i tua o lea ua uma ona toe fausia e faalautele atu i ai le faletapuai o le Atua.
O le sini autū (theme) o lea galuega e faapea, “Ulufale atu i le malumalu tuai agai atu i le malumalu fou” o le uiga o lea fuaitau, e ulufale atu tagata lolotu i le malumalu tuai o loo i le pito i luma agai atu i tua i le malumalu fou o lea ua uma ona fausia.
O le maualuga ma le matagofie o le taeao o le Aso Toonai ua mavae ona sa auai atu i ai le taitaifono aoao o le Presbyterian Church o Niu Sila atoa ia Right Rev Fakaofo Kaio, o ia lea sa osia le taulaga o le taeao e aloaia ai le ootiiina o le lipine ma le tatalaina aloaia o le faitotoa o le malumalu e ulufale ai le mamalu o le atunuu. Ua leai se vaipanoa i totonu o le malumalu e lei faatumulia i tagata eseese auā ua aofia uma ai tagata o le Pasefika e aofia ai Samoa, Cook Island, Maoli, Tonga, Papalagi ma Niue.
E eseese gagana ma lanu ae ua tasi tagata lolotu uma i lalo o le faamalu o le St Andrew’s Community Presbyterian Church. O le susuga i le faafeagaiga ia Rev Arona Tusega na ia taitaiina le sauniga tele i totonu o le malumalu ae o le susuga i le faafeagaiga ia Rev Margaret Anne Low na ia laugaina le upu faauuina a le Atua. Na auai atu foi le susuga i le faafeagaiga ia Rev Apa Leaaliifano o le taitaifono o le Fono Samoa faapea nisi o auauna a le Atua sa galulue i lea aso.
Na mae’a le sauniga lotu ona sosoo lea ma le taumafataga ma faaiu ai i upu mulimuli o le aso e pei ona masani ai Samoa ma lana aganuu i aso faapenei. O le tofa ia Aigalelei Fogavai sa fai ma fofoga o le ekalesia e momoli le agaga faafetai i le aufaigaluega Paia a le Atua ma o latou faletua sa molimauina lea aso faatasi ai ma le mamalu o Samoa potopoto sa patipatia faatasi le alofa o le Atua e ala i le faletapuai fou.
O le tofa ia Talamalie Seuala sa fai ma sui o le auvalaaulia e faafetaia le paia o le ekalesia aemaise o le susuga i le faafeagaiga ma le faletua ona o le aso matagofie ua ‘ula ma tiu ai le atunuu i ana teuga faatupu.
O le malumalu tuai sa iai, e lē tele se vaega sa toe faafou, ae o le va o le falesa tuai ma le hall, o le nofoaga lena ua toe fausia ai le malumalu fou lea ua toe sosoo atu i ai le falesa tuai o loo i luma. O le tausaga 2012 na taunuu ai le susuga ia Rev Arona Tusega ma lona faletua ia Mativa Tusega i totonu o le ekalesia lea ma amata loa ona taupulepule le fausiaina o le malumalu. E oo mai le 2014 o tau faatulaga lava le polokalame mo le galuega, peitai e lei faigofie lena vaitaimi ona e iai feutagaina ma le Council ina ia mafai ona faafaigofie ona faatino le galuega.
I lena lava taimi o loo faagasolo pea sailiga seleni a le ekalesia auā le malumalu o le Atua. O Setema i le tausaga 2018 na amata ai loa ona faatino le fausiaina o le malumalu seia oo mai ia Tesema i le tausaga ua mavae 2019 ua tulaga matagofie mai le maota tapuai o le Atua i Otahuhu. E 3.2 miliona le tau aofai o le galuega sa iai, ma o lea galuega sa galulue uma ai atunuu o le Pasefika o loo i totonu o lea ekalesia, ae o le itu Samoa e pei o latou ia sa mamafa i ai le faatinoina o lea galuega.
O le Aso Tofi o le vaiaso ua mavae na faatunuuina ai le sailiga tupe a le itu Samoa i Otahuhu e tapenapena ai mo le faamoemoe i le Aso Toonai, aemaise ai o le seleni e fesoasoani ai i le aitalafu o le galuega. Ma sa vaaia le laufofoga fiafia ma le faitaulaga loto malie o matafale e 19 o le ekalesia i lenei sailiga seleni, faatasi ai ma nisi o aiga uo ma ē masani sa alolofa atu ma tuu atu lo latou tau’au e opogi ai le faamoemoe o le itu Samoa.
Ae o le itu na mataina ai lenei faamoemoe o le lagolago malosi lea a ekalesia PIC Samoa i Aukilani. E $150,000.00 le maau sa tauaaoina e le itu Samoa i lea aso, ma ua lagona ai lava le agaga fiafia ma le loto faafetai o le susuga i le faafegaiga ia Rev Arona Tusega ma le faletua ia Mativa Tusega faapea le ekalesia ona o le tali valaau o le mamalu o le atunuu, aemaise o ekalesia sa auai, ma ua maualuga ai lava le viiga o le Atua.