Faatuina le Samoa Human Resources Institute

O nisi o sui o le faalapotopotoga fou mo le atinaeina o tagata faigaluega le Samoa Human Resources Institute
O nisi o sui o le faalapotopotoga fou mo le atinaeina o tagata faigaluega le Samoa Human Resources Institute

E iai tagata faigaluega i le Malo ma faalapotopotoga tuma’oti o loo umia tomai mo le atinaeina o tomai o tagata faigaluega lea e ta’ua o le Human Resource, peitai o le saunoaga autu a le Palemia o le faatamā o le faalapotopotoga fou ua faatuina o le Samoa Human Resources Istitute i le Aso Toonai ua mavae, na folasia ai le telē o le faaletonu o loo iai lea auaunaga i totonu o le Malo.

Na faaalia e le Palemia susuga Tuilaepa L Sailele Malielegaoi, i lana saunoaga e aloaia ai le faatuina o le faalapotopotoga e iai faaletonu o loo aafia ai le auaunaga eseese a le Malo ona e lē o lelei le atinaeina o tomai o tagata faigaluega.

E pei o le matagaluega o le soifua maloloina e lē o iai se fomai e faapitoa mo le suesueina o mafuaaga o maliu poo le Pathologist. Ua tele tausaga e lē o iai se fomai faapea ae o fafo lava o loo malaga mai ai fomai e faia taotoga faapitoa e sailia ai mafuaaga o le maliu o se tagata.

“A i fafo e aooga ona o mai lea ua na o fomai lava o le general practitioner ae leai lava se pathologist, o lea la ua ave le faatonuga a le Kapeneta e vaai e saili nisi e aooga mo se fomai faapea”.

O loo tele tupe alu a le Matagaluega o le soifua maloloina ma le Matagaluega o Leoleo i le aumaia o se fomai faapea mai fafo.

O le tele foi o mataupu e suesueina e leoleo i se maliu o se tagata e alu se vaiaso poo le lua foi vaiaso o taoto le tino maliu e lei teuina ona e faatali le fomai mai fafo e faia taotoga faapitoa, ma o le taimi lava e faatoa avanoa mai ai se fomai mai fafo o le taimi foi lea e faatino ai lana galuega ona faatoa tuuina atu lea o le tino maliu i le aiga mo sauniga mulimuli ma lagomau.

Faaalia e Tuilaepa o se isi matagaluega a le Malo le Pulega o Fela’uaiga i luga o le Laueleele le Land Transport Authority (LTA), ua pule ai nei se tagata o lona faailoga o le inisinia o vailaau ae e lē o se tomai e faaaoga i le inisinia o le fausia o auala tetele, o le molimau ola lea e pei ona saunoa le Palemia, o le faaletonu o le faatinoina o auaunaga a e o loo vaaia le atinaeina o tagata faigaluega ia iai nisi o alo ma tama fanau lava a Samoa e umia tomai e fetaui tonu i galuega ma tautua a le Malo.

Na ia faailoa foi le faaletonu sa iai togi o fanau i ni tausaga e lei mamao atu ona o le vaivai o le mataupu o le faasaienisi ma le numera. O le mafuaaga lea na fautuaina ai e le Malo le lala o le Iunivesite a le Pasefika i Alafua ia faia se polokalame e a’oa’oina ai ni faiaoga mo le mataupu o le saienisi ma ua toaono sefulu faiaoga ua faauu, ma le isi vaega o loo a’oa’oga i le polokalame i le taimi nei.

O le faafitauli sa aafia ai le vaivai o fanau i ia mataupu o le leai o ni faiaoga e faapitoa i le a’oa’oina o le faasaienisi ma le numera. O le faalapotopotoga ua faatuina o le a faalagolago iai le Malo ma faalapotopotoga tumaoti i le atinaeina o tomai eseese o tagata faigaluega ina ia lelei le faatinoga o galuega.