FAATALANOAGA – Afioga Lenata’i Victor Faafoi Tamapua

Ole Tofi ole Itumalo mo lenei vaiaso na maua ai le avanoa e talanoa ai ma se tasi o sui faipule talavou ole Palemene, le Afioga Lenata’i Victor Faafoi Tamapua mai ile Itumalo o Vaimauga i Sisifo Numera 1. Ole Afioga ia Lenata’i oloo avea nei ma Minisita Lagolago ile Matagaluega o Tupe Maua ale Atunuu (MOR) lea oloo Minisita ai le Afioga ia Tialavea Fea Leniu Tionisio Hunt.

Fesili – Ole ā se manaoga numera tasi o lou Itumalo o iai nei?

Tali – E lua lava vaega lea oute autilotilo iai. Vaega muamua, o lo’u Itumalo lea e pei e centre uma iai tulaga tau aoga, e pei ole Kolisi o Samoa, ole Iunivesite Aoao ile Papaigalagala ma le tele o isi aoga laiti. Peitai ole faafitauli lea e iai nei e fai a si poloka ole auala tele faaopoopo atu iai ma le leaga o auala e agai atu i aoga nei. Ole mea lea e autilo iai pe faafefea ona flow lelei le traffic ile taimi ole taeao ma le taimi e tuua mai ai aoga ale fanau. Ole vaega tonu lea oute nofo ai i luga tonu ole a’ega lea i Maagiagi e fai a si lē saogalemu ole vaega tonu lea, ua uma foi ona ave le talosaga ile LTA poo le ā se faiga ina ia mafai ai ona iloa mai e le taavale lea e sau mai luga le taavale lea e alu atu i lalo, faapena foi le taavale lea e alu atu i lalo agai luga, ua tele foi taavale ua lavevea ai le vaega tonu lea ole auala tele. O lea foi ua tatala le auala laupapa i Leone peitai e lē o mafai ona faaititia ai le poloka ile taimi ole taeao e usu ai fanau aoga ma le taimi e tuua ai tamaiti aoga. E lē na’o le itumalo e penefiti ai i auala nei, e penefiti uma ai le atunuu lea e faaaogāina auala nei mo le fanau aoga. Vaega lona lua, ole itu tau ile Soifua Maloloina. O lea e lelei lava le agai atu ile Falema’i auā e latalata peitai e fai a si tele o alavai ua mapuna ane nei isi o matou Itumalo. Tele le vai lea e to’a ona e lē o flow lelei le vai, faaletonu lava drainage system i lo matou Itumalo. Faataitaiga ile mae’a ai ole afā na se’i mavae atu nei o Gita, na matuā to’a lava le vai i luga ole aualatele lea e faafesaga’i ma le falesa ole EFKS i Vaipuna, masalo e uma le afā ae tolu vaiaso o la e to’a ai pea le vai. O la ua taatia atu foi le talosaga ile pulega ole Matagaluega o Galuega ma le LTA se’i silasila ane iai poo le ā se faiga e fai a’i ona o lea e aafia tele ai le aualatele. Ole itu la lea e popole ai mo le soifua maloloina ona ole tele ole namu ma isi manu laiti ua maua mai ai. Aemaise lava i nofoaga e pei o Faatoia ma Lelata ile taimi o lologa ma timuga, toatele nisi o aiga ua talanoa mai ua matuā aafia lava ile tele ole namu ma isi manu laiti lea e ta’ua o bed bugs, ae sa lē maua muamua ia manu i nofoaga nei. O popolega la lea e iai nei, e moni lava o lo’u Itumalo e tu ile taulaga ae pei o vaega ia mo le soifua maloloina o nai tagata ole Itumalo lea e vaavaai iai ile taimi lenei.

Fesili – O fea o taatia ai finagalo o lou Itumalo ile lisiina o fanua faaleaganuu?

Tali – E eseese a tagata a’o le mea lea e tupu nei, ole lē malamalama o tagata auā ole tulafono ia o la e manino lava. Ole popolega lava lea e raise mai e tagata, ole pule faa-Sa’o. Ne’i alu alu le pule faa-Sa’o ae mulimuli ane manuia ai na’o le Sa’o pe tupu se faalavelave ile Sa’o a’o ai ole a tulai mai e faaauauina nei lisi. E iai lo’u talitonuga a malamalama lelei o tatou tagata ona leai lava lea ose nunumi ile tulafono lenei, auā ole tulafono lenei e manuia ai o tatou aiga. Ole isi vaega ua mafua ai ona tele tala ile pili lea ona ole tele ole negative o tagata, o tagata e lē o malamalama ona alu lava lea o faasalalauga, ia e faalogo ai loa le isi tagata ona pipii atu ai lava lea ile mau faamatagala ia ma atili ai lava ona lē malamalama. O si o matou Itumalo e malamalama lava tagata a’o popolega na ona o faamatalaga foi lea e sau mai tua e faaono afaina ai lo latou silafia ile mataupu lenei. Ae e moomia lava nisi consultations e matuā faamalamalama ai o tatou tagata ile pili lenei.

Fesili – Ole ā le finagalo o lau Afioga ma lou Itumalo ile mataupu lea pe tatau ona palota mai tagata Samoa i fafo?

Tali – Ia te au lava ia, mo tagata oloo alala i fafo e manaia lava pe a palota ai pea latou i atunuu oloo aumau ai ma fai ai o latou leo, ae aumai o latou faatuatuaga i tagata o latou aiga lea e iinei e faia lo latou sao i upufai ale atunuu.

Fesili – O aafia lou Itumalo ile vaevaega lea na faia nei mo le tulafono o faigapalota?

Tali – I tulaga lava tau boundries o lea ua aafia ia Vaimauga i Sisifo atoa lava, 2011 ile Vaimauga i Sisifo atoa e sau mai Moataa agai i Alamagoto ma se vaega o Vaimea, alu atu ai i Apia ma toe agai i Vailima ma Tiavi ae na’o le lua lava sui. Ae ile paeaiga lenei ua vaelua ai, o Vaimauga i Sisifo Numera 1, lea e iai Moataa, Vaiala, Vaipuna, Faatoia, Magiagi ma Vaivase a’o Vaimauga i Sisifo Numera 2 e iai Apia, Tanugamanono ma Matautu. O teuteuga la lea ua aumai nei, ua autilotilo i numera lea ua aveese ai Urban Seats, ae manatua foi o Urban Seats ole toatele o a latou tagata palota o lea e nonofo i totonu o Vaimauga i Sisifo, o lona uiga e fua atu ile vaevaega fou lea ua iai nei, e palota uma lava i latou nei mo Vaimauga i Sisifo. Ole nofoa fou la lea ua faia nei ole Central, ma e alu atu i Matautu agai i Magiagi, o lona uiga ole a tolu lava nofoa o Vaimauga i Sisifo, ma oute faafetaia ai le Malo auā mai ile tele o paeaiga ua mae’a e na’o le lua lava nofoa, ae o lea la ole a tolu nofoa, e mafai lava ona galulue faatasi sui nei e toatolu auā le atinae ole Itumalo.

Fesili – Ete lagolagoina la le suiga lenei?

Tali – Matuā ou lagolagoina lava, e moni lava o lea ole a suia mai ile Itumalo faaalalafaga agai ile Itumalo faapalota peitai o lea e fua i luga o Numera, auā o isi Itumalo e na’o le 200 le faitau aofai a’o Vaimauga e tusa ma le 8000 le faitau aofia sa iai talu ai. Ole vaega pito sili ona ou lagolagoina ai le suiga lenei ole a galulue faatasi ai sui nei e toatolu mo se manuia ole Itumalo o Vaimauga.

Fesili – O iinei ile lua ofisa ma le Minisita o Tupe Maua lea na afua atu ai le pili fou lea ua pasia nei e sii ai le tiute ole pusamoa, pusa mamoe ma le siusiu pipi. O faitioga a tagata oloo faapea mai, ua soona sii lava le mamoe ma le siusiu pipi ae sa lē tatau ona sii le pusamoa ona e pei ole moa lea e tua iai le Atunuu. O fea o taatia ai lou finagalo i lea pili?

Tali – No Comment.

Fesili – Ae ā la le pili lea mo tax a faifeau, na e lagolagoina pe leai?

Tali – Ile taimi muamua lava sa ou taumafai lava e faamalamalama lota mafaufau ina ua aumai ai le pili lea, ina ua ou malamalama foi na ou iloa ai e leai lava se isi e i luga atu ole tulafono, e tatau lava la ona fai tax a faifeau. Ae ile tulaga e pei ona iai nei le faaiuga ale EFKS e faatali ai le fono tele, e fai a si o’u faanoanoa tele ona ole tulaga e pei ona tetee mai ai latou ile faaiuga ale Malo. O la’u autilotilo iai o taitai ole Malo ma taitai ole Ekalesia, e tatau lava la ona faaaloalogia e taitai ole Ekalesia ia taitai ale Malo, peitai ole faaiuga ua faia nei ose faataitaiga lē lelei tele lea mo tagata lotu ole Ekalesia. Oute tatalo ile Alii ina ia fesoasoani i lenei mataupu ona ose mataupu e tatau ona fai sao uma ai tagata sitiseni a Samoa mo le manuia ole atunuu.

Fesili – E tatau ona iai se Itu Agai pe leai?

Tali – I Malo faatemokalasi lava ia e tatau lava ona iai se Itu Agai, peitai ole taimi lenei e pito sili ona malolosi atu le itu lea e agaia le Malo pe a faatusa atu i paeaiga ua alu. A’o lo’u manatu e tatau lava ona iai se Itu Agai.

Fesili – Ole ā sou finagalo ile toe aumai ai ole Vaalele ole Samoa Airways?

Tali – E tāua tele le toe aumai ai ole tatou Vaalele. E faafā ona ou lele ile tatou vaalele, matuā manaia lava le tatou vaalele ae ole faaletonu lea e iai, o tatou tagata lava. O tatou tagata lava lea e mafua ai ona faaletonu le tatou vaalele, auā ole mea lea e mananao ai o tatou tagata ia fai nei ae fua mai nei, pei ole lave lava lena o tatou lea e iai nei. O tatou e muamua ona tautatala ae lei tupu se mea, e manao foi o tatou tagata e fai nei ma ia maua mai ni fua lelei ile taimi lenei, ae e lē faapena se mea, e tatau ona iai se taimi e tuu ai se’i fua lelei mai ni galuega ole tatou vaalele. Oute faafetaia lava le tatou faigamalo ile faamāmā avega ua aumai ai le tatou vaalele. E $750 le alu i Aukilani ma toe foi mai, ae e lei iai muamua ni pasese faapea i la taimi. E manaomia lava le lagolago ma le lotonuu o tatou tagata i polokalame fai ale Malo.

Fesili – Faamata e toe tumau le malosi ole HRPP ile isi faigapalota o loma nei?

Tali – Talu na amata mai paeaiga nei seia oo mai ile taimi nei, o lea lava e malosi le HRPP. O la’u maitau ile taimi lenei o lea lava e malosi le HRPP ma e leai ma se mea oute vaai atu ai o faaletonu ai le HRPP ile vaaiga ole atunuu.

Fesili – O ai se isi i totonu ole HRPP e faaono suia le Susuga Tuilaepa ile lumanai?

Tali – E leai ma se isi oute iloa o latalata atu ile Toeaina ile taimi lenei ile taitaiga ole atunuu, ia ae tatalo lava ile Alii e tapenaina se isi ile lumanai.

Fesili – Ole ā lau tapenaga ile isi faigapalota?

Tali – Ole talatalanoa lava i lo matou Itumalo poo ā ni mea ma ni galuega oute aogā ai ile lumanai auā ole agaga lava ia ole fia tautua ile Itumalo. O palota foi ua mae’a atu e lē mafai ona ou folafola ile Itumalo poo ā ni mea ole a ou faia, ae oute tatalo ile Itumalo ina ia aumai le lagolago e mafai ai ona ou faatinoina ni galuega mo le lelei ole Itumalo.

Fesili – Ole ā sou taofi ile tulafono lea ua taofia ai ona toe faatino faatosina, peitai e lē o mafai lava ona taofia ai le agai pea o tagata mo se fesoasoani ile faipule?

Tali – Manatua foi o lea ua iai nei teuteuga ole tulafono lenei, e lē gata ina molia le faipule ae e molia foi le tagata lea na sau ile faipule mo se fesoasoani.

Fesili – Ole ā le mafuaaga na ala ai ona e alu ile tofi faipule?

Tali – O lo’u alu e fai la’u resitala ile 2001 ile taimi na alu ai so’u cousin ile Palota, o iina na ou musumusu ai i si o’u toalua, oute alu ile palota ise taimi ole lumanai ona ole fiu e tu ile taimi ole resitala. 2006 na talanoa mai ai si o’u cousin ia Sililoto ia te au, ua tatau ona ou alu ile Palota pe a uma lona taimi. Ae ina ua maliu Sililoto mulimuli ane, o’u alu ai loa ile Palota laitiiti ile 2007 ma oute lei manuia ai iina. Tausaga e 2011 lea na ou toe alu ai ile Palota ma ou manumalo ai seia oo mai lava ile taimi lenei lea ua lua ai nei a’u paeaiga ile Palemene a Samoa.

Faafetai faapitoa ile Afioga ia Lenata’i Victor Tamapua mo le faaavanoaina o lona taimi tāua e talanoa mai ai ile tatou nusipepa ile itulau ole Tofi ole Itumalo.