Faasolo ina leagafaia le mataupu o le Matematika i aoga

O le CEO o le matagaluega o Aoga, Afamasaga Karolaine Fuatai faapea le Minisita o Aoga, Taaloga ma Aganuu, Afioga Loau Keneti Sio
O le CEO o le matagaluega o Aoga, Afamasaga Karolaine Fuatai faapea le Minisita o Aoga, Taaloga ma Aganuu, Afioga Loau Keneti Sio

O le mataupu o le Matematika, o se tasi lea o mataupu o loo agai iai le popolega o le ofisa o Aoga, Taaloga ma Aganuu, ona o loo faasolo lava ina leagafaia lona a’oa’oina i totonu o aoga i le atunuu.

O le Aso Faraile lea na faalauiloa ai le iloiloga o le lipoti o le tulaga o loo faataoto mai ai le faatulagana o le Matematika i Samoa. O suega o loo sueina i Tausaga 12 ma le Tausaga 13, o tausaga ia na fua iai le alu i luga ma le faasolo i tua o le mataupu Matematika i Samoa.

Ma o le atugaluga o le Ofisa Sili o le matagaluega, o loo atagia mai ai le tolu tausaga talu ai le matuā leai lava o se alu alu i luga o lea mataupu i tamaiti aoga.

I faamaumauga i le suega o le Tausaga 12 – Year 12, o loo faaalia ai o le 2015 e 770 alii na sue i le suega lea, e 1,015 tamaitai aoga. O lona aofaiga e 1,785 tamaiti na sue. O maka pasi e 12% i le Matematika lava.

O le tausaga 2016 e 1,778 le aofaiga atoa o alii ma tamaitai na sue i le tausaga lava lea i le mataupu o le Matematika. E 753 alii ae 1,025 le aofai o tamaitai. O le maka pasi e na’o le 7%. O lona uiga o loo faasolo i lalo.

O le tausaga na tea nei le 2017, e 758 alii, ae 1,081 le aofai o tamaitai. O le pasene pasi e na’o le 7 pasene. O faamaumauga ia ua taoto  mai ai le ata manino, i le faasinomaga o loo agai iai le mataupu o le Matematika i aoga i le atunuu.

I le saunoaga a le Ofisa Sili, Afamasaga Dr. Karoline Afamasaga Fuatai na ia faaalia ai, o loo faataunuu e le matagaluega ni auala e tau una’i ai le maka pasi o le Matematika i aoga, e lē gata i aoga laiti poo le primary level ae faapena foi i aoga maualuluga.

“O nei faiga, ia malamalama iai le mamalu o le atunuu e lē faapea, a fai loa nei, taeao fua mai i se fua e silisili lona lelei; e leai, e faatoa fua mai i se fua lelei, pe a mae’a nai tausaga talu ona faataunuu ni auala ma fuafuaga o loo galulue iai le Ofisa o Aoga.”

E lē o iai i se tulaga lelei tele foi le taoto mai o faaiuga o suega o le Tausaga 13, poo le suega ulufale lea i le Iunivesete Aoao o Samoa i le Matematika lava.

O faamaumauga e pei ona faamaumauina, i le tolu tausaga talu ai e na’o le taitasi lava pasene o loo siitia ai maka pasi i le Matematika i le Tausaga 13.

O le 2015 mai le 1,268 o alii ma tamaitai na sue, e 4% le maka pasi o le mataupu lava lea e tasi. O le 2016, e 1,107 le aofaiga, e 461 o alii, a’o tamaitai e 646, o le maka pasi e na’o le 5 pasene, o lona uiga e na’o le tasi le pasene na siitia ai.

O le tausaga ua mavae e 1,300 le aofai atoa o alii ma tamaitai na sue i le Tausaga 13 i le mataupu lava lea e tasi, o le faaiuga e 7 pasene le aofai o tamaiti pasi mai le 1,300.

Saunoa Dr Afamasaga faamata e foliga siitia le pasene i le Tausaga 13 i le Matematika, peitai e lē o le ituaiga siitaga lea e tatau ona iai. “E tatau ona sili atu”.

O le faiga la lea ua agai le matagaluega o Aoga e faatino, o le a taumafai e lu’i tamaiti mai le tausaga muamua ma le lua i fesili e maualuga atu nai lo o fesili masani ai.

“A lē lu’iina tamaiti, e lē taitai ona a’oa’oina.” Saunoa le Ofisa Sili o se faataitaiga lelei, e masani ona alu e faatau ana mago i le itu agai i le malae vaalele.

A tu la e faatau ana mago, afai o le tau e 2 tala i le mago, ae faatau ana mago e 12, ona fesili lea i le tamaiti pe fia le tupe e faaalu i le mago, e masani ona faapea “se’i tamo’e i lona tina.”

O lona uiga e pei ona saunoa le Ofisa Sili e moomia ona fai se faiga i totonu o aoga e lu’i ai tamaiti.

O le taimi nei, ua amata ona fai foi suega i le Tausaga Lua – Year 2, ina ia manino mai ai poo fea o iai le faaletonu, ona vave fofo lea a’o lei oo i le Tausaga 4.