Faaopoopo le fuainumera o fanau aoga Ta Piano

Le fanau o loo aotauina i le aoga ta piano

Ua faatuputupulaia ma faaopoopo pea le fuainumera o fanau ua agai atu e fia aooga ta piano i le susuga ia Poulima Salima. O le tausaga lenei ua telē lona suiga e ese mai le tele o tausaga ua mavae talu ona faavae mai lenei aoga.
O suiga ua iai lenei tausaga, (1) ua oo i le 50 tamaiti ua auai i le aoga, (2) ua mafai ona alu le tamaititi aoga ma tusi lana pese ma fatu le pese, ae fesoasoani ai le susuga i le faiaoga ia Poulima Salima, i le faatulagaina o le pese ma le teuteuina o pese tuai.
O le tāua la o lenei aoga ua lalaga a’e ai i luga le taleni ma ua iloa ai e mātua o nei fanau o loo iai le taleni i le fatufatuina o pese ma lona lagiina.
Ua 50 tamaiti aoga, ae ua 80 fanau ua iai i le lisi faatalitali, ma o totonu o le 80 lea ua iai tamaiti e 20 o lea ua iai le fuafuaga e see mai i le isi polokalame lea o le a sosoo mo le amataina o latou aoga. E lē o iai se popole i le susuga ia Poulima Salima i le faasoasoaina o lea toatele o le fanau auā ua iai le suiga o le faasoasoaina o le taina o lesona a tamaiti. E taitasi lesona i le tausaga ma ua faasolosolo foi ina vaevae i kulupu tamaiti ina ia faafaigofie ona maua e fanau lesona o loo a’oa’oina.
Ua amata mai i lesona a tamaiti faatoa tau amata, sosoo ane lea ma lesona a tamaiti matutua ae o la e fou i le aoga, (intermediate lesson) ona oo atu ai lea i le vasega a tagata matutua, o tamaiti ia na tatā muamua ae sa faavaivai ae o lea ua toe fia aooga e fai pese. O le silasila a le susuga ia Poulima ua telē le suiga ma le agai i luma o le aoga i le taimi nei, ua fua lea i tamaiti sa amata aooga i le ta’i 1 tausaga ma le 2 tausaga ae o lea ua oo mai i le taimi nei ua to’a lelei ma le taina o pese.
E 8 tausaga o loo tuuina mai i le tamaitiiti e aoga ai ina ia mafai ona oo le tamaitiiti aoga i le maualuga o le fai pese ma le tusi pese e tatau ona iai lona malamalama auā le faaaogāina o lana taleni i totonu o le ekalesia. O le avanoa o loo tatala i soo se ekalesia e fia auai a latou fanau. O loo iai foi ma fanau Tonga i totonu o lea aoga.
O le faatuputupulaia o tamaiti aoga ua silasila ai le susuga ia Poulima Salima i se isi nofoaga telē atu e faaauau ai aoga, ona o lona fale o loo faatinoina ai le aoga i le taimi nei ua fai si laititi ae na o le 8 piano o loo iai e fai ai aoga lesona a tamaiti.
O le fiafiaga sili i le faiaoga i lenei tausaga ona ua iai ana tamaiti aoga ua mafai ona ofi atu i totonu o iunivesite e aooga fua ai i le musika e pei o le tamaitai ia Marie Kepaoa mai le EFKS Westmere lea e 3 tausaga e aoga fua ai i le Iunivesite a Otago i le musika. O le alii Tonga ia Aisea Maile na amata aoga mai i le musika faatoa 5 ona tausaga ae o lea ua 22 tausaga o lona matua ae o loo fiafia pea e faaauau lana aoga ma ta pese faigata, ma o le taimi nei ua mauluga le tulaga ua iai lana ta. Ma o sui foi nei e toalua sa fai a laua saunoaga autū i le faaaliga piano i le afiafi o le Aso Sa ua mavae e lu’itau ai fanau o loo aooga pea i le taimi nei i le tāua o le aoga piano.
Na tumutumu le afiafi o le Aso Sa i le malumalu o le Ekalesia Metotisi i Mt Albert i mātua sa agai atu ma tapuaia a latou fanau a’o alo atu i le taina o latou lesona. E leai se matua e lei mimita i le taumafaiga a lana tama i lea afiafi auā sa ulimasao uma le taina o latou lesona e leai se isi na faaletonu pe sese. Ua tauia lo latou lagolago ma le unai o latou fanau e faaaogā o latou ola e taina ai viiga o le Atua. O nisi o mātua e ta lesona a fanau ae taimi e latou lesona o loo taina, o lagona ia o mātua ua meemee ma mimita i taumafaiga a latou alo.
Taualuga le faaaliga i lea afiafi i le saunoaga faafetai a le susuga ia Poulima Salima e faafetai ai le mamalu o mātua ma aiga sa lagolagoina le aoga a fanau i lenei tausaga. E uma le faaaliga ae alu atu le solo a mātua ma talatalanoa ia Poulima i ni avanoa o latou fanau i le tausaga fou. Ma o loo aga’i atu pea le mamalu o mātua e faatō’ai avanoa o latou alo mo le polokalame.