Faamata e vaai maulalo le Matagaluega o Aoga i le Gagana Samoa

Nisi o le fanau i le vaiaso na faatāua ai le faitau tusi, numera ma le saienisi
Nisi o le fanau i le vaiaso na faatāua ai le faitau tusi, numera ma le saienisi

E maoa’e le tau fai pati ane ma le lagolagosua o faiaoga ma aoga, i le taumafaiga faaletausaga a le Matagaluega o Aoga Taaloga ma Aganuu i le unaia ma le faaleleia o le faitautusi, Numera ma le faasaienisi e pei ona faatāuaina i le vaiaso na tea nei.

O le faamoemoega atoa o le polokalame, o le taumafai lea ina toto i fatu o tamaiti aoga a’o laiti le tāua o le lelei o le faitau tusi, ma ia o gatasi ma le numera aemaise o le faa saienisi. O le uiga o lea manulauti a lelei le faitau tusi o le tele foi lea o faaupuga e faaupu ai ma faamatala ai le taumafaiga ia saili le tali sa’o o se faafitauli faanumera.

O le silasila a le matagaluega ua fua lea i faafitauli ua tele ina feagai ma aiga, o le leai lea o se tomai e fuafua lelei ai le faasoaina lelei o tupe maua a aiga. Na saunoa le Ofisa Sili, o le faafitauli tele lea ua vaaia o le lē lelei ona faasoa le tupe, ua faaopoopo ma fufula ai i luga aitalafu, ae ua lē mafai ona totogi.

O se tasi lea o vaega ua agai iai le matagaluega o le a’oa’oina lelei lea o le fanau laiti, ina ia iloa faasoa le tupe – budget.

Saunoa Afamasaga Karoline Fuata’i le Ofisa Sili o le Matagaluega o Aoga, afai ae agai e fai sana faatau i mea faatau i tafāala, ae tau atu o se tamaititi, ae fesili iai pe fia le tupe e faaalu pe a ave ni ana tau mago, o le tali e masani ai o le “faatali la se’i o’u alu e fai i lo’u tina”.

  “O se tasi lea o vaega o loo taumafai iai le matagaluega, o le ata foi lea o loo momoli mai e tamaiti, e lē iloa e le tamaititi fai le faaopoopo poo le toese.” “Ma o le mafuaaga lea ua unai ai le tāua o le lelei o le numera.”

Peitai ina ua fesiligia le tamaitai Ofisa Sili, pe aisea ua ala ai ona lē faaopoopo iai ma le gagana Samoa, ae atagia i lana tali le leai o se silasila a le matagaluega i se taimi lata mai e faaopoopo le gagana Samoa i le vaiaso faapitoa e pei ona faatino nei.

“Ae ā lea e tatou te faasamoa i taimi uma, e faatāua le gagana Samoa i le tatou faasamoa i taimi uma.”

Na toe fesiligia le Ofisa Sili pe faapefea le tulaga sapasui o le gagana Samoa, lea ua masani ona faalogoina ua tautatala ai le tupulaga fou lea ua iai.

“O le taaviliga o le lalolagi lenei ua o faatasi ma le tekonolosi, ua tele suiga, ma ua pipii foi iai le gagana.”

O le lua tausaga talu ai na tofia ai e le Kapeneta se komisi faapitoa e latou te faasaosaoina le gagana Samoa, e ala i le faaaogā sa’o o nisi o faaupuga i le gagana Samoa. E oo mai i le taimi nei e lei toe maua iai se faamatalaga poo fea ua fai iai.

Peitai i le vaiaso o le faitautusi, numera ma le saienisi, na lilifa le taofi o le Minisita o Aoga, le afioga ia Loau Keneti Sio, i le faatamala, ma le lē kea o mātua e fesoasoani i le fanau ia latou meaaoga. Saunoa le Minisita ua tele ina faalagolago mātua i faiaoga, ae leai ma se ano i meaaoga a le fanau.

“O le isi a matua ia na’o le tuli a o le tamaititi i le aoga, leai ma se contribution e tasi e fai i le fanau, faalagolago i le faiaoga e a’oa’oina lana tama, ae faafefea pe a faaletonu le faiaoga, tuu ai pea, tuu ai pea lau tama e faaletonu? O le tatou avega e amo ma tausoa faatasi.”

A’o fesiligia la le vaai a le matagaluega i le toe faaleleia o le gagana Samoa, ae o se tasi lea o vaiaso tāua i nisi o aoga i Niu Sila o le faatāua o le Gagana a lou atunuu.