Faamanatu le 20 tausaga o Le Taupou Manaia

Photo: LJ Lolesio

O le aso 19 o Iuni i le tausaga 1999 na amata faavaeina mai ai le ausiva lenei o Le Taupou Manaia e le afioga ia Tuifaasisina Korina Seiuli i Tutuila. E 24 nai fanau na amata ai lenei polokalame ona o le faamoemoe maualuga o le afioga ia Tuifaasisina Korina e tatau ona toe lalaga ma toe faaolaola ma toe a’oa’o le faatinoina o le siva faataupou moni i alo ma tamaitai Samoa, e moni o le ausiva o lo iai le fanau ae o le auga lava o le siva faataupou.

O le siva faataupou e muamua lava ona a’oa’oina vaega faavae (basics) e pei o le see, gagauina o lima, o le mo’emo’e ona faatoa a’oa’oina ai loa lea o le siva. 

O le pati ma le po o le lueina o le ulu o isi ia vaega uma e muamua ona a’oa’oina i le tamaitai taupou.  E fā masina e a’oa’oina ai nei mea uma, ma seiloga lava la e vaavaai atu ua lelei ma matagofie le gaioi a le tamaitai i vaega faavae o le siva ona faatoa see foi lea i le isi sitepu o le siva.

O le tele foi o taga a tamaitai o loo sisiva i Le Taupou Manaia e eseese lava a latou taga e faatinoina i siva taitasi poo pese o loo faaaogāina i le siva. O taga o le siva e fua i upu o le pese, toe fua i le agaga ma le uiga na fatu ma tusia ai le pese, ma o le isi mafuaaga lea e fesuisuiai taga ma gaioiga a tamaitai o Le Taupou Manaia.

O le alualu pea i luma o le finau o le afioga ia Tuifaasisina Korina Seiuli Lee i le faaolaolaina ma le toe lalagaina o le faiga o le siva a le taupou na mafua ai ona toatele fanau tamaitai talavou ua iai lo latou naunautaiga e fia auai i lea polokalame, faatasi ai ma le naunautaiga o mātua e unaia a latou fanau e faatāua lea measina a le atunuu. 

O le tausaga 2008 na tatalaina ai le ausiva a Le Taupou Manaia ia California i Amerika, o le tausaga 2011 na tatalaina ai le ausiva i totonu o Samoa i Upolu ina ua toatele foi alo ma tama fanau tamaitai i Samoa ua fia auai i lenei polokalame. O le tausaga 2002 na amata ai ona auai i faafiafiaga o le Teuila i Samoa lea sa siamupini mai ai i faafiafiaga a le Teuila i le tausaga 2004.

Photo: LJ Lolesio

O le tausaga nei 2019, ua tatalaina ai le ausiva i totonu o Aotearoa i Aukilani lea sa faia i le faaiuga o le vaiaso i Malaeola na faamanatu faatasi ai ma le 20 tausaga talu ona faavaeina mai Le Taupou Manaia. Pei ona saunoa le afioga ia Tuifaasisina Korina, e 30 tamaitai ua faavaeina Le Taupou Manaia i Aukilani, ae na ia taofiofi i nisi o tamaitai sa apalai atu e fia auai i le ausiva ae na ia talanoa i ai se’i tatala muamua le ausiva ona mulimuli ane lea tatala le avanoa i soo se tamaitai e fia auai. O le malaga mai o Le Taupou Manaia i le 2015 i le Pacific Festival i lana valaaulia, na maua ai le avanoa o mātua ma tamaitai Samoa e molimauina ai le mataina o faafiafiaga a le ausiva, ma o le auala na faato’ai ai loa nisi o manaoga o fanau ma mātua i le afioga ai Tuifaasisina e fia fai se ausiva a Le Taupou Manaia i Aukilani ma o lea ua mafua ai lea faamoemoe.

I le faamoemoe i le po o le Aso Toonai ua mavae, na vaaia ai e le afioga ia Tuifaasisina Korina ma le aumalaga toatele mai Samoa, le lolofi atu o le mamalu o le atunuu e fia maimoa ma molimauina le taumafaiga a Le Taupou Manaia mai Tutuila ma Samoa. 

O le faletua ia Elizabeth Talili na fai ma fofoga o le afiafi. Na tatala le polokalame i le ‘ava o le feiloaiga na tapenaina lea e Le Taupou Manaia i Aukilani ma amata faagasolo ai loa le polokalame.

O le tele o faafiafiaga na sisiva ai Le Taupou Manaia ia latou siva eseese na tapenaina faatasi ai ma faafiafiaga malie a le tamaitai ia Cindy of Samoa ma pese mai le susuga ia Tui Eti Taualapini. 

Na malaga mai nisi o tamaitai tuai a Le Taupou Manaia o loo aoaoga i le Iunivesite i Vitoria ma Otago i lenei faamoemoe ma ua manaia ai le toe feiloai o tamaitai tuai ma nai fanau fou o loo iai i totonu o le ausiva.

O le mae’a ai o le polokalame i le po o le Aso Toonai i le tatalaina o Le Taupou Manaia i Aukilani ma le faamanatuina o lona 20 tausaga na faatoa aumai ai ma le manaoga o nisi o tamaitai mai Ausetalia poo afea e oo atu ai ia latou Le Taupou Manaia, ma o lea la ua iai le fuafuaga a le afioga ia Tuifaasisina Korina Seiuli Lee, o Ausetalia lea o le a sosoo lona tatalaina.

Photo: LJ Lolesio