Faamanatu faatasi le 50 tausaga ma le Sulufaga o le Ekalesia Katoliko Manurewa

Aufaipese ekalesia Katoliko Manurewa i le faamanatuina o le latou 50 tausaga ma le sulufaga
Aufaipese ekalesia Katoliko Manurewa i le faamanatuina o le latou 50 tausaga ma le sulufaga

Na faavaeina mai le ekalesia i le tausaga 1968, ma sa amata mai i nai matafale laiti ona faatupulia lea o le galuega seia oo i le tausaga 1978. O le tausaga lava lea sa toe faaulu mai ai nisi o matafale fou o le lotu ma maua ai le isi malosi o le lotu, o le vaitaimi lea sa peresetene ai le susuga ia Tuilaepa Leavaiseeta.

O lenei aulotu o se aulotu sa tautua matavela ma le fai mea mafai, ae sa tautua e leai ma se leo ae tumu i le agaga fiafia ma le tausaafia. Sa tautua malosi mo le galuega i Malaeola a’o taitai mai le afioga ia Tuilaepa Leavaiseeta i le tofi peresetene aoao o le ekalesia Samoa mo le tele o tausaga.

E tiga le tele o le mativa ma le taugata o le soifuaga ae sa galulue lava lenei aulotu ma le leai o se faalogologo tiga i sailiga tupe mo le faia o le nofoaga i Malaeola. Sa talimalo i le tele o fonotaga a le ekalesia sa usuina mai i Manurewa, ae sa tu malosi foi i soo se sailiga tupe, ma soo se galuega ma le fofoga taumafa o le ekalesia Samoa a’o faia i Grey Lynn seia oo mai i Malaeola.

Taimi na momoli ai le taulaga
Taimi na momoli ai le taulaga

O le tele o matafale o le mafutaga sa iai ua faamavae ona ua lē lava le malosi, a’o nisi o aiga ua malaga atu i atunuu i fafo, ae o nisi ua fai i lagi le folauga, ae peitai o loo manatua pea i latou i galuea lelei sa latou faia, aemaise o le faavaeina o Malaeola. O loo faaopoopo mai pea nisi o matafale i le taimi nei ma ua atoa ai le 24.

O le ekalesia o loo tautuaina le Palisi i soo se galuega o loo manaomia ai le fesoasoani ma o loo ave lava lana faamuamua i soo se mea. O masina taitasi o loo pepese ai le Aoga Aso Sa i soo se polokalame o loo faatinoina i le Palisi aemaise ai o loo auai ai foi nisi o ana sui e toalua i le fono a le Parish Council.

O i latou sa taitaiina le sa o le ekalesia, o le afioga i le peresetene ia Tuilaepa Leavaiseeta, Tauiliili Vaa, Filimalo Solia, Tuuu Po’e Tofaeono, Lilomaiava Lila, Fata Sila, Su’a Pese, Tauaaletoa Malaetele, Tofilau Pereira ma Leilua Tuisaemo.

O nisi o tofiga i Malaeola i le ekalesia Samoa, na tofia ai Tuilaepa Leavaiseeta, o se toa ma se taitai iloga i le taitaiina o le ekalesia Samoa auā se lelei ma le manuia, ae sa avea foi ma taitai Aoga Aso Sa aoao. O Sera Vaeagi sa tofia e fai ma teutupe aoao i le tele o tausaga.

O Polataivao Tauaaletoa Malaetele sa filifilia e taitaia autalavou tuufaatasi i le fitu tausaga ae 15 tausaga o avea ma taitai Aoga Aso Sa i Aukilani. O Siiva Sala sa fai ma failautusi o autalavou tuufaatasi faatasi  ai ma Fuapepe Leavai. O Lefee Sefo Savelio o le taitai Aoga Aso Sa tuufaatasi faatasi ai ma Ape Lei Poleki.

O faipese o le galuega o loo galulue ai lava alo ma tamafanau o le ekalesia e pei ona ofoina ai le ola tautua o le susuga ia Agaia Viane Filipo, Iuni Fransis Leo, Tapa’autaua Leilua Tuisaemo ma Vise Tominiko.

O matafale ua fai i lagi le folauga, Ausina Pela ma Ioane Iosefo Amoa, Akenese Lafaele, Salaivao Leavai, Tupua Fiapai Ryan, Toleafoa Lino Leo, Agaia Viane Filipo, Lefee Sefo Savelio, Ieremia ma Malia Kitiona, Peti Vaigafa, Api ma Melesete Semisi, Tuilaepa Leavaiseeta ma Filimalo Solia.

O fanau – Saka Tevaga, Peta Semisi, Silaumua Vaa, Steve Chung Sum faapea ma nisi o pepe a le ekalesia. O isi itutino o le ekalesia, e aofia ai le mafutaga a tina o loo taitai ai le susuga ia Papalii Ae Chungsum, o ia o se tina ua leva lana tautua ae toe ai foi o laua ma le tofa ia Fotulafai o ē sa amataina mai le ekalesia i le 1968. Talu lava ona amata ma faavae mai lenei mafutaga o se mafutaga e maopoopo i le tautuaina o le ekalesia auā e toomaga lava iai le ekalesia i soo se mea e fai. E lē gata i le ekalesia ae oo foi i le Palisi, e tapa lava iai i mea uma pe a lima vaivai le galuega.

O le tausaga e 1980 na toe tuuina mai ai le autalavou i lalo o le pulega a le ekalesia. Sa sologa lelei ma manuia taumafaigaa le autalavou sa iai e ala lea i le tele o polokalame tuufaatasi a le ekalesia sa fai, sa tele ina manumalo ai i tala o le Tusi Paia aemaise o taliga o fesili, o tauvaga pese Samoa, o mauluulu faapea ma togiga.

O le Aoga Aso Sa na amataina i le tausaga 1978 i lalo o le taitaiga a le susuga ia Tuilaepa ma Tauaaletoa. Ma o le tasi lenei itutino o le galuega o loo malosi lona tulai mai ona o le lagolago malosi o mātua ma le mamalu o le ekalesia ae o le Aoga Aso Sa foi o loo pito sili ona toatele i le faitau aofai o tamaiti o Aoga Aso Sa i Aukilani. O le taitai pese o loo tulai mai ai le susuga ia Fata Sila.

O le taeao o le Aso Toonai ua mavae na pepese fiafia ai loa le ekalesia Katoliko lenei i Manurewa i totonu o le latoumalumalu tapuai e siitia le viiga o le Atua e ala i le latou taulaga paia o le Misasa e faafetaia le alofa ma le agalelei o le Atua ona ua mafai ona aulia le 50 tausaga talu ona faavae mai lenei galuega. O le aso o viiga auā ua le gata i le faamanatuina o le aso fanau o le ekalesia ae ua faamanatuina ai foi le Sulufaga a le ekalesia e pei ona masani ai i tausaga taitasi.

Na mae’a le sauniga ona alo atu loa lea o le ekalesia i lana ava faatupu e faafeiloai ai le mamalu o le atunuu aemaise lava imalo faaaloalogia sa auai, auā o lea sa auai atu ai foi le taitaifono o le Maleola le afioga ia Afomua Seve. Na sosoo ma le taumafataga ona see atu loa lea o le autalavou ia latou faafiafiaga auā lava le aso fiafia o le ekalesia.

O le susuga ia Polataivao Tauaaletoa sa fai ma fofoga o le aso o ia foi sa gafa ma faaaloaloga auā le mamalu o le auvalaaulia ae o le afioga ia Leilua Tuisaemo sa fai ma sui o le ekalesia e momolia le agaga o le faafetai i le paia o le aufaigaluega a le Atua sa gafa ma le sauniga faapea malo faaaloalagia sa molimauina le aso fanau o le ekalesia ma lana Sulufaga.