(Aferika i Saute 56 – 23 Manu Samoa)
O le taaloga faaiu a le Manu Samoa i Aferika i Saute, e mautinoa lava sa tele se lototele na iai i soo se Samoa, e mafaia lava e ana tamafanau na sauni atu e tau le taua o mafaufauga ma le malosi, le ‘au malosi a Aferika i Saute. Atonu o lena mautinoa na amata malosi mai ina ua mafai e le Manu ona faatoilalo ‘au malolosi a Sikotilani ma Italia.
Ae pagā lea, ua lē tau lau o le faamoemoe mo le manumalo, peitai e pei lava ona lagona i luga o faasoa i le leitio i Niu Sila faapea foi i le atunuu i Samoa, e lei avea le malolo o le ‘au i le taaloga ma Aferika, na vave ai ona toe fulitua le tapuaiga a le atunuu, ae ua na o le leo o le faamālō ma le faafetai, auā na faamalieina lava le maimoa i le faatinoga o le taaloga.
E lē o se mea e masani ai ona faigofie ona faafetaui e le Manu Samoa nei ‘au malolosi e iai Aferika i Saute, le ‘au o loo lona tolu nei i le faasologa o ‘au malolosi o le lalolagi o le lakapi. Peitai o le taaloga i le faaiuga o le vaiaso talu ai, e ui ina iloga pea le malosi o le taalo a Aferika i Saute, ae ua vaaia le telē o le avanoa ua mafai ona faafetaiai e le malosi o le Manu, vaganā lava nai sasi laiti i le faatinoga o le taaloga, ma le faatonutonuina o le auala e taalo lelei ai tama, poo ā lava tulaga e tulai mai, lea e vave ai ona oo ifo le ita i nisi o taimi pe a fesiligia le sa‘o o nisi faaiuga a le laufali, ma faaosofia ai loa le lagona fia taalo taui ma sui. E ui lava la ina malolo le Manu Samoa, ae ua malie ma faafiafiaina Samoa i le tulaga maualuga o loo agai atu pea i ai lana ‘au. Ma e manatu, o le taamilosaga o le tafafa lea na faatoa mae‘a atu nei e pei ona talimalo ai Aferika i Saute i lenei tausaga 2013, o se avanoa lelei lenei mo Samoa lava ia i ana tapenaga mamao mo le isi Ipu o le Lalolagi faatasi ai ma isi fuafuaga i le faalelei o lona lotoifale i le tulaga siitia i le faatinoga o le taaloga i ona vaega uma.
E lē faigofie e tagi lava i tupe mea uma, ma o le auai ai o le Manu Samoa i nei taamilosaga o se fiafiaga foi lea o atunuu tetele ua iloga i lenei taaloga e ui i le taumafai a le Manu Samoa. O le lakapi foi a Samoa i le taimi nei ua telē lava le suiga lelei ua vaaia e le toatele.
O taaloga tetele ma taamilosaga faapei o le taamilosaga lea na talimalo ai Aferika i Saute e moomia tele e Samoa ina ia vave siitia ai le tomai o le pulega a le ‘Au ae faapea foi tama taaalo.
Pau lea o le atunuu o le lalolagi ua taulai mai agai i ai le lalolagi o taaloga, e lē gata i taleni (natural talent) a o le televave foi ona faaalia o tomai o le mafaufau e matagofie atili ai se taaloga.
O Samoa foi latou i lenei taaloga o le lakapi ua iloga lona sao i le tele o taamilosaga iloga. Ae faapitoa lava se vaivaiga i le taamilosaga lea na talimalo ai Aferika i Saute; muamua ua seesee vave i luma le ‘Au a le Atunuu, ua faasolo atu foi ina fili mai lava i tagata Samoa lava ia faiaogaulu ma faiaoga lagolago faapea pulega, ma o isi ia aogā o le Malaga masii i taamilosaga ma taaloga iloga auā e maua ai aoaoga eseese ma tomai ma metotia eseese.
Sa tele ina moomia tele e Samoa taaloga tetele ma ua agaigai mālie atu lava i ai i le taimi nei, ua uma aso ia sa tele ina malolo tigaina le Manu Samoa i ana taaloga. Ae masalo o le fetii fou lenei ua tatou iai e suia lemu ai talitonuga agai i le Manu Samoa. Talosia ia aua ne‘i malolo ai ae tulimatai pea ma faaauau ma le finaufinau e tauia vave ai.
Masalo o le Manu Samoa le Au faafiafiaina tele mai i lenei taamilosaga. Tele ma anoanoai lesona na maua mai i ia taaloga a o suisui mālie ai le taalo. Ua malosi le tu‘itino ua masani ai e taulai i le faaaogā lelei o le malosi aluvale e saili ai ‘ai o le taaloga e faaeaina ai.
E lē o toe mamao lava le vaavaai a le lalolagi i le aogā tele o le auai ai o Samoa i taamilosaga tetele ma agai atu ai lava i le faatoilaloina o atunuu tetele o loo faatumutumu i ai le lakapi. Talosia pea folauga a le tatou Au o le Manu Samoa ina ia faafiafiaina ai pea le tapuaiga tele a Samoa atoa.
