Faamalieina le malo o Niu Sila i le auai mai o le Palemia o Samoa i le Waitangi

Palemia o Samoa ma le Sui Palemia o Niu Sila
Palemia o Samoa ma le Sui Palemia o Niu Sila

O lagona o le malo o Niu Sila i le auai mai o le Palemia o Samoa le susuga ia Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi i le famanatuina o le Waitangi Day, o se polokalame ua talafeagai lelei mo i latou, auā o le malae lea i Waitangi o le malae ua faaigoaina o Ngapuhi, o le malae foi e faasino i le itumalo a le susuga i le alii sui Palemia o Niu Sila ia Vaovasamanaia Winston Peters. O le avanoa lelei o se avanoa foi sa lē maua gofie sa feiloai uma ai sui o le malo Niu Sila i ana Minisita ma faipule faapea le afioga i le tamaitai Palemia ia Jacinda Ardern, e talatalanoa ma feiloai atu ai i le Palemia o Samoa i lona taimi muamua i lenei faamoemoe.

O le afioga i le Minisita o tagata atumotu o le Pasefika le afioga ia Hon Aupito Tofae Su’a William Sio, o ia lea fa gafa ma le vaaiga o le Palemia o Samoa ma lana aumalaga lea na auai mai i le faamanatuina o le Waitangi.

O le vaega manaia ma le matagofie o lea feiloaiga ona ua mafai ona faamalieina le malo o Niu Sila i le auai mai o le Palemia o Samoa ma lana aumalaga i lenei polokamale, ae o le agaga fiafia foi i le Palemia o Samoa ona sa faamalieina foi le latou aumalaga na malaga mai i nisi o vaega sa oo iai le talanoaga, lona lua faatoa oo lea o le Palemia o Samoa i Waitangi ma o ia foi lea sa lafo iai le avanoa e faia le tatalo e fai ma sui o Samoa, ma o lea sa tatalo ai ina ua uma ona tatalo le Palemia o Niu Sila.

Auā o le vaega lea o le polokalame a le Waitangi o le afioga i le Minisita ia Hon Aupito Tofae Su’a William Sio sa fai ma sui o Samoa e faaleoina le tatalo.

O se tasi o avanoa na maua e le aumalaga mai Samoa i le polokalame o le Waitangi Day ua feiloai atu ai i latou i taitai o Maoli mai ia Niu Sila atoa (Iwi Leaders) ma faamatala ai foi e le Palemia o Samoa talafaasolopito i le vaitaimi o pulega faakolone a le Pasefika ia Peretania, Siamani ma Amerika. Na fesiligia e nisi o tagata Maoli ia le Palemia o Samoa le susuga ia Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi pe aisea e eseese ai Amerika Samoa ma Samoa i Sisifo, ma sa faamatalaina foi e le toeaina lea vaega ma sa avea o se vaaiga na maofa ai tagata Maoli i nei talafaasolopito.

Faasolo ane le faamatalaina e le Palemia o le Polynesian Leaders Group i tagata Maoli ma sa tuuina ai foi la e le Palemia o Samoa le valaaulia mo Maoli e tatau ona iai so latou sui i le Polynesian Leaders Group, ia auai se tagata Polenisia ma o le avanoa lelei mo Maoli e auai so latou sui. O le agaga maualuga i Iwi Leaders tagata Maoli e tatau ona toe maua nisi avanoa i le lumanai ma le Palemia o Samoa e talatalanoa ai ma soalaupule i mataupu o lea e finau tutusa iai Maoli ma tagata Pasefika mo le manuia o tagata lautele o le tatou atunuu.

Na faailoa e le afioga i le Minisita ia Aupito Su’a William Sio ua uma ona ia faaofi i totonu o le latou faafaletui le tāua o le aumai o ta’ita’i o isi malo i le faamanatuina o le Waitangi, ma ua uma foi ona talanoa i lana ia matagaluega e tatau ona tapenapena ma sauniuni i ni valaaulia e aumai ai ta’ita’i o isi malo i le Waitangi i le tausaga 2020.