Faalauiloa le “Tusi upu Samoa” Papalii Dr Semisi Maia’i

O se taimi muamua lenei i le tala faasolopito o Samoa, ua laasia ai e se alo o Samoa le matatia fou o le tusiina, ma lomia se Tusi Upu faapitoa mo le silafia ma le aoaoina o le gagana Samoa.
E le gata mo le faaliliuina o upu Samoa i le gagana Peretania, ae o le auiliiliina o uiga, faamatalaga aemaise le mafuaaga o upu, i se tulaga loloto o le gagana atoa foi ma le aganuu.
O le Aso Tofi o le vaiaso na tea nei i le falemataaga o Te Papa i Ueligitone na faapaiaina ai ma faalauiloa aloaia le lomiga muamua o le ‘Tusi Upu Samoa’, lea na tusia ma tuufaatasia e le susuga Papalii Dr Semisi Ma‘ia‘i.
I se faamatalaga a Dr Kim Ma‘ia‘i, le alo o Papalii, o ia foi o se alii fomai, na ia taua ai e faapea, “Na amata tusitusiga a lo‘u tama ma tuufaatasi le Tusi Upu, a o avea ma fomai i le falemai i Motootua, e tusa o le tausaga e 1968, a o na o le 1 le tausaga ma le 11 masina lo‘u matua”.
Ua faailoa mai ai i lena faamatalaga, ua sili atu ma le 40 tausaga le umi, na tuufaatasi ai e le alii fomai lenei galuega, ua pei o le umi o se augatupulaga.
Na saunoa ma faamalo le afioga i le tamaitai minisita o le Matagaluega o Matauu tau Tagata Atumotu o le Pasefika, Hon Georgina Te Heu Heu, mo le galuega maeaea. Na ia molimoli mai faatasi ma faamanuiaga a le Palemia o le malo o Niu Sila, o John Key mo le laasaga fou mo tagata Samoa.
O le ‘Tusi Upu Samoa’ ua vaeluaina i ni tusi e lua, o le tusi muamua poo le Volume 1 o le faaliliuina o le gagana Samoa i le gagana Peretania, a o le tusi lona lua Volume 2, o le faaliliuina o le gagana Peretania i le gagana Samoa.

O le susuga Papalii ua silia ma le 80 tausaga lona soifua. O lē sa asaina le gasu o le taeao, ma ua loa lona soifua o tautua mo tagata Samoa i Samoa ma Niu Sila.

O ia o le uluai Samoa na avea ma fomai i totonu o Niu Sila, e pei ona molimauina i le saunoaga a le susuga Faamatuainu Tino Pereira, o lē sa avea ma fofoga o le po.

“Sa tele tausaga mai le vaitaimi o le 1970, sa tautua ai le susuga Papalii i totonu o Aukilani i le pitonuu o Kumeu”, saunoa ai Faamatuainu.
I se pepa o faamatalaga mai le kamupani lomitusi o le Little Island Press, o loo taua ai le soifua aoaoina ma nisi o galuega a le susuga Papalii Dr Semisi Ma‘ia‘i.

Na amata aoaoina o ia faafomai i Fiti, sosoo ai ma Niu Sila. Na faamanuiaina ana aoaoga mai le Iunivesite o Otago i Dunedin.

Mai le amataga o le 1970 i lana auaunaga faafomai, sa avea ai o ia o se tagata autu e maua ai fesootaiga o tagata Pasefika ma tulaga faafomai i totonu o Niu Sila.

Na amata ai loa ona ia tusia se tuufaatasiga o upu faafomai mo le faaliliuina i le gagana Samoa ina ia mafai ona faaaogaina e alii ma tamaitai fomai, auā le malamalamaga mo faatalatalanoaga ma tagata mama’i.

O le tusiaina ma le tuufaatasia o le ‘Tusi Upu Samoa’, o se moemitiga a le susuga Papalii mo ni tausaga se tele, i le sili atu ma le 40 tausaga o lona soifua. I le tausaga 2003, na amanaiaina ai lana tautua faafomai e le malo o Niu Sila, ma tauaaoina ai ia te ia se faailoga taualoa o le QSM, (Queen Services Award), o se faailoga taua tele mai le Tupu Tamaitai o Peretania.

O fuaiupu o le Salamo, “Lou Agaga e, ia faamanu atu ia Ieova, o mea uma foi o i totonu ia te au, ia faamanu atu i lona suafa paia”, o le fuaiupu na faamamafaina i le lauga faalaeiau a le susuga i le faafeagaiga, Rev Tauinaola Tofilau mai le ekalesia PIPC i Newtown na taitaia lea sauniga.

Na pese faafiafia le tamaitai pese lauiloa o le NZ Idol o Rosita Vai i lea po, ae na taualuga le sauniga i le siva saasaa a le susuga i le Papalii.