O aiaiga o le faavae o Samoa o loo manino, e lua lava gagana aloaia e faaaogā i sauniga faalemalo, o le gagana Peletania ma le gagana Samoa.
Ua lata ina atoa le limasefulu tausaga talu ona tutoatasi le atunuu mai pulega faakolone, ae o loo lua pea gagana o loo aloaia.
O le tausaga e 2006 na pasia ai e le kapeneta le faatuina o se komisi o le gagana Samoa, ma filifilia ai se komisi lē tumau e nafa ma tapenaga.
Peitai ua lima tausaga talu ona iai lea faaiuga a le Malo, ae o lea ua toe laga’i le fuafuaga ina ia faia loa faatalanoaga ma le atunuu mo ni o latou lagona faaalia pe tatau ona faatu se komisi o le gagana Samoa, ae pe tatau foi ona avea le tatou gagana, ma gagana aloaia poo le official language e aunoa ma le toe faapipii atu fua i ai ma le gagana Igilisi poo le faapeletania.
O le fonotaga muamua a le komiti o tapenaga ma le lautele o le atunuu, na lagona ai le fulisia o manatu o nisi o faafeagaiga o ekalesia kerisiano, ma nisi o matai tausi nuu ma feagai ma upu o itumalo ina ia faatu loa le komisi ma avea loa le gagana Samoa ma gagana aloaia.
“O loo tatou iai pea i pulega faakolone, pe afai e faainaelo pea i le tatou lava gagana”.
O le lafoga lea a se tasi o matai sa auai i le fonotaga ma le atunuu lautele.
“Ua leva ona tatou tutoatasi a o lenei lava e olopala le tatou gagana i le gagana Peletania”.
O se isi lea manatu faaalia mai sui o le atunuu. O le faauluuluga o le Iunivesite Aoao o Samoa le alii Polofesa, susuga Lau Dr Asofou Soo, o se sui o le komiti o loo tapenaina le faamoemoe o le Malo.
“E tāua tele le faamoemoe auā o le a saga faaleleia ai le gagana a le atunuu aemaise lava o augatupulaga fou”.
O le saunoaga a le susuga i le toeaina o ia foi o le taitaifono o le Fono a Ekalesia Soofaatasi, ia Oka Fauolo, o le avea o le gagana Samoa ma gagana aloaia, o le a faamuamua ai le tatou lava gagana i soo se meafai a le Malo ma le atunuu atoa.
O le mau a le toeaina e tiga lava ona toatolu ni tagata e lē malamalama i le gagana Samoa, ae a faatino se sauniga e tatau lava ona iai ma le gagana peletania ae o le toatele o sui auai o tagata Samoa.
O le lagona o le toeaina e talafeagai faiga i fafo o le iai ma se faaliliu upu na te faamatala le sauniga i ni papalagi poo nisi tagata mai fafo e lē malamalama, ae faaaogā le gagana Samoa e faatino ai se faamoemoe.
O le vaega o galulue i faasalalauga e pei o tusitala i nusipepa, televise ma leitio, ua faitioina pea e le toatele i le leaga o le latou gagana Samoa.
E lē gata i le kalama ae o le gagana tautala ma le faaleoga o upu Samoa, aemaise o le faaaogā o ni upu e lē fetaui ma se mea o loo faamatala i se tala fou, poo se lipoti e faalauiloa i le atunuu.
Ua fautuaina le komiti ina ia iai se sui o le autusitala i le Komisi pe afai e faavaeina.
O sui o le komisi e aofia ai le sui o ekalesia, le sui o tiona ma fanau, faapea se sui o aoga tuma’oti ma aoga i tua, ma o se tasi e filifilia o se sui mai kolisi ma aoga maualuluga. E toalima sui o le komisi ae o loo iai fautuaga ina ia siitia i le 11 poo le 12.
O le fautuaga foi mai se tasi o tamalii sa iloga lona taimi i upufai o malo le afioga Le Tagaloa Pita, e ao ona lelei ni totogi o sui o le komisi.
Pe afai e faavaeina lea komisi o loo aiaia, e tatau ona iai le Komesina ma se Pule Sili.
Ua iai nei se tulafono ua mae’a ona tusia mo lea faamoemoe, ma o loo soalaupule foi le tulafono i fonotaga faalauaitele ma le atunuu.
O le Aso Lua, 29 o Novema 2011 o le a faia ai le fonotaga a le komiti ma le mamalu o le atunuu i Savaii.