Faailoga i Samoa le Iupeli Siliva o le FAGASA

Aso mulimuli o le fonotele. O ni isi na iai i le fonotele a FAGASA, ae ua toe malaga atu isi
Aso mulimuli o le fonotele. O ni isi na iai i le fonotele a FAGASA, ae ua toe malaga atu isi

O se taeao na ese ai le mālū o timuga le Aso Lua 19 o Aperila i lea vaitaimi, ona fai mai sa matuā vevela Samoa i le masina o Aperila.

Peitai na matuā fiafia tagata ina ua maligi timuga ua maua ai se mālū o le ‘ea vevela na iai. Ia o se fiafiaga foi lea ia i latou na malaga atu i fafo i le fonotele faavaomalo a FAGASA i lona faamanatuga o lona Iupeli Siliva.

Sa amataina le polokalame i le ‘ava o le feiloaiga na auai le Minisita o Aoga le afioga ia Loau Keneti Sio faapea le susuga i le Pāpā ia Tagaloa Leota Pita Alailima, faapea tulatoa o Samoa na latou tauaaoina ‘ava o le usu alele ma le alofi a Tamaalii e faafeiloai atu ai i malo faaaloalogia mai Niu Sila ma Amerika Samoa. O totonu lava o le maota o Aganuu Samoa (Samoa Culture Centre) i Falelauniu na faatino ai tulaga uma o le fonotele.

E lei alo tamala foi le Minisita o Aoga fou le afioga ia Loau Keneti Sio i lana saunoaga na tatala aloaia ai le fonotele.

Na faapea foi ona saunoa le Peresetene Aoao o le FAGASA, Le‘autuli‘ilagi Taotua Malaeta Faasapisapi Sauvao, e tali fuaitau i le malelega a le Minisita o Aoga ma faagasolo ai le polokalame o le uluai aso.

Na sosoo ma le feulaina o moli o le keke o le Iupeli Siliva e Peresetene Aoao e toalima o le FAGASA talu ona faavae mai, a o faatasi ai le Minisita o Aoga, le Faatamā o le FAGASA ia Leasi Papaalii Scanlan, ma malo faaaloalogia i lea taeao.

Ua faaalia foi le aganuu faaaloalo a le Lala o Ueligitone sa talia le fono (hositng branch) e ala i tapenaga o sua faatamalii ua faatotogaina i tulaga masani ma momoli atu i le Minisita o Aoga, susuga i le Toeaina Rev. Senara Tautiaga na saunia le lotu amata o le fonotele faapea le Faatamā o FAGASA.

O nei faaaloaloga na fofogaina e le Failautusi Aoao le fetalaiga ia Faatili Iosua Esera.

Sa paū foi le faafofoga a le auusufono ina ua tulai le saunoaga autu o le uluai aso, le susuga i le fomai Dr Keren Brooking ma Dr Patisepa Tuafuti ina ua faasoa i se suesuega na faia mo alaga‘oa i gagana e lua (bilingual resources). O se tulaga lea e mitamita ai ona ua lata ina mae‘a lea galuega mo o tatou tagata i faiaoga ma tama ma teine aoga mo le tatou lava gagana Samoa.

E toatele i latou na tutulai e faasoa a latou taumafaiga i totonu o galuega o feagai ai aemaise suesuega o loo faia pea i soo se vaega o le gagana ma le aganuu.