O le tausaga e 2000 na amata ai ona faatulaga e i latou uma na tupuga mai le alii Fomai Samoa, o Dr Auvaa Toto‘a ma lona faletua o Salaevalu, se mafutaga e toe mafuta faatasi ai o la alo ma fanau mo se Faafouina a le aiga atoa.
O le aso 17, 18, 19 o Ianuari i le tausaga nei 2013, na toe faia ai foi lea mafutaga Faafouina a alo ma fanau a Dr Auvaa Toto‘a ma le faletua ia Salaevalu.
Ua maliliu i laua, ae ua faamanatu ai pea e i latou na tutupu mai ia laua lenei Faafouina. O lenei mafutaga e aofia ai le auuso o teine ma tama ma a latou fanau.
O le aofai o le fanau a Auvaa ma Salaevalu e toasefuluono(16). O tama e toaono ma teine e toasefulu. Ua maliliu tama e toalua ma le tamaitai e toatasi.
O le mafutaga lea na faia i le tausaga nei sa na o le toavalu o i latou na iai ona ua lē avanoa le isi toalima. Se‘i vaganā o latou sui na oo atu i lea mafutaga.
O Dr Auvaa Toto‘a o le lona lua lea i ai o fomai na faauuina mai i le Aoga Faafomai i Fiti (Fiji School of Medicine). Na muamua iu mai Ielu Kuresa ae ona o Kuresa e lē o se sikolasipi atu i Samoa, ona sa soifua ai lava i Fiti. E lei umi foi ona galue le susuga ia Ielu ae maliu.
Na iu mai Auvaa Toto‘a i le 1928 ae faatoa 24 ona tausaga. O ia le fomai Samoa na tiute i le taimi na avatu ai Tamasese i le falemai ina ua lavea i le fana i le taimi o le MAU. Na maliu Tamasese i le aso 29 o Tesema a o tiute ai lava Dr Auvaa Toto‘a.
O lana molimau o le totoa o tagata Samoa ma le leai o se oi o Tamasese seia oo lava ina maliu. Sa ia manatuaina le pei o le tanifa feai Tuimalealiifano ma lana upu. “Ou te manao e pepe uma puaa papa‘e,” o saunoaga e masani ai toa o Samoa e ui ina lē talafeagai ma le olaga faakerisiano i ona po nei.
Na amata ona galue Auvaa Toto‘a i le falemai i Motootua mai le tausaga e 1929 seia oo ina maliu i le aso 8 o Iuni 1967. O le loto faafetai o lana fanau, o fanau a lana fanau atoa ma fanau o fanau o fanau a lana fanau, na latou amataina ai le Faafouina i le tausaga e 2000, sosoo ai ma le 2005, ma e lona tolu ai i lenei tausaga.
O le sini o le latou Mafutaga Faafouina i le tausaga nei: “Alofa, faatuatua, faamoemoe, ae sili ai lava le alofa.” (Love, faith, and hope ma most of all is love”) O le manatu o lenei fanau, ia tumau le faatuatua ma le talitonu i le Atua, e leai se tasi faamoemoega o le aiga vaganā le Atua, ae e fusia mea uma i le alofa, ia alofa le tasi i le tasi ma ia ola fealofani e pei o faanaunauga o mātua.
Ia lē gata ia i latou lava, ae ia faapea ona alofa i soo se tasi. Mai i lenei aiga, ua vaaia ai le toatele o i latou ua avea ma auauna o le Tala Lelei. O nisi ua avea ma faiaoga ma nisi foi ua avea ma tamatai tausima‘i. O nisi ua maua faailoga faafomai o le mafaufau phds), o loia, ma faletua o faifeau.
O i latou o loo galulue i le falemai ma ulu i ai nisi o galuega e pei o le faletua o se tasi o ona alo tama (Seumanutafa Faapulou) o loo ulu i ai le School of Nursing i le NUS (Leveti Auvaa). O nisi o loo faipisinisi ma galulue i le atiina‘e o le tamaoaiga o Samoa e pei o Lynn o loo tausi alii ia Leiataua James Arps.
O le au atisi e pei ona iai le alii o Eteuati Ete na faatuina le Laughing Samoans ma o loo galulue ai ma Tofiga. O Tuilagi Igelese Ete o loo ulu i ai le Vaega o le Musika i le Univesite o le Vasa Pasefika i Fiti. O loo iai foi nisi ua galulue i nusipepa e pei ona iai le faletua ia Terry Toleafoa Auvaa o loo galue i le Samoa News i Pagopago.
O se tasi foi o le fanau a le fanau (Tuai & Mua) o loo iai le pisinisi o loo lolomiina ai ata, ma faia ai fu‘a i Pagopago, ma ua iloga mai lava lea pisinisi.
O loo vaaia foi fanauiti o loo tutupu a‘e ua atagia mai ai lea taleni, e pei o Andrei Winters, Audrey ma Semisi. Ua salalau solo fanau a fanau ma o loo iai foi nisi o loo galulue faafitafita i le Malo tele o Amerika, ma isi foi galuega.
Ua lē mafai ona faamatalatalaina le tele o galuega eseese o loo galulue ai nisi o le fanau e pei o faletupe, o le feaveiga o pasi. Soo se galuega lava ae o le mea sili o le faaaogāina o ola e galulue ai e tautua i si tagata.
Ua molimauina e le fanau vavega tetele ua faia e le Atua mo si o latou aiga, ma ua latou talitonu o nei mea uma ua mafua ona o le tautua toto na faia e mātua mo le atunuu, ekalesia ma soo se tagata.
O le latou faamoemoe, ia manatua ma faamuamua ia latou fanau le Atua ma ia aua ne‘i o ese ai o latou ala. O le fanua i Vaoala i Vailima o loo nonofo uma ai lenei aiga o se mea totino lea mai o latou mātua. O se fanua na faatauina lava e le toeaina, i le taimi na i‘u mai ai i Fiti i le 1928, ae o tama talavou o ia.
O le mafutaga o le tausaga nei lea sa faia i le fale o T.P.T i Papauta. E toatele i latou na auai peitai e lei taitai atu le aiga ona o le mamao o nuu o loo alaala ai. Sa taitaiina le sauniga lotu e le Susuga a Ioane Petaia, o le faifeau i le ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Vaoala. O lea ekalesia na ofoina atu i ai e Auvaa se tasi vaega o lona fanua e alaala ai le faifeau ma o loo tu ai nei le Maota o le Galuega.
O Auvaa ma Salaevalu o ni tiakono i le ekalesia Faapotopotoga Kersiano i Samoa. O i laua foi sa faamaopoopoina le Ekalesia i le Falemai mai i le tausaga e 1949 seia oo lava ina maliu i le 1967.
Alofa ia le Atua ia tutupu mai pea i lenei fanau nisi e aogā mo le tala‘iina o lana galuega paia, aemaise foi ia toatele pea i latou e avea ma tagata aogā e lē gata mo le malo o Samoa, le malo o Niu Sila, Amerika, le tautuaina o aiga, ae sili le alofa ma galulue ma le faamaoni i soo se galuega e valaauina ai.
Ia aua lava ne‘i galo ia i latou ona faamuamua le Atua, i mea uma. O le fetalaiga a Keriso, “pe a uma ona outou faia o ia mea, ona outou faapea ane lea, ‘O auauna lē aogā i matou nei’.”
Manuia le amataga o lenei tausaga fou!