Faafetai Niu Sila i le sao o Samoa

O le faamanatuga o le aso o fitafita o taua a Ausetlaia ma Niu Sila le ANZAC Day ua faapea ona faamanatuina foi i Samoa ma o le tausaga lenei o le faamamafa ua ave i le fesootaiga ua vaaia i le va o Samoa ma Niu Sila faapea ai ma Ausetalia talu mai lea vaitau na faamamalu ai le ANZAC.

 
O fitafita e silia i le to‘a 400 mai i atumotu o le Pasefika na tau faatasi ma fitafita a Niu Sila i le taua lea i Gallipolli lea e manatua e atumotu o le Pasefika i tausaga taitasi ma o Samoa le isi atunuu ua faia pea sauniga faapitoa i le aso 25 o Aperila e manatua ai alo o Samoa na tau ai i lea taumafaiga a Niu Sila ma Ausetalia.

 
O le sauniga i tausaga taitasi ua faapea ona manatua ai i latou nei aemaise o isi alo o Samoa ua tautua i isi fitafita i atunuu nei e lua e oo mai i le taimi lenei faapea ai le vaega‘au a Amerika, o le vaega‘au poo fitafita a Malo Aufaatasi, o Leoleo o Malo Aufaatasi ma leoleo a le RAMSI i le atu Solomona, faapea ai galuega ua o faatino e leoleo a le atunuu i Sudan i Aferika ma Timor i Sasae.

 
Mo Niu Sila lava ia na ta‘ua e le Hai Komesina o lea malo i Samoa H.E. Jackie Frizelle, mai i lea vaitaimi seia oo mai i le asō, ua manino le tele o le sao o tagatānuu o Samoa. E lē gata i le itu i upufai o Malo, o le atina‘e i galuega eseese, o le itu tau i faafiafiaga, ae e lē gata i lea o le itu tau i taaloga.

 
I le itu lava ia o le atina‘e o tagata Samoa i Niu Sila o se tasi o tulaga maoa‘e o le avea ai o le gagana a Samoa ma gagana lona tolu a Niu Sila, o se faailoga na ia ta‘ua o le tele o le sao o Samoa ma le avea ai o ona tagata ma tagatānuu ua fausia Niu Sila i lenei vaitaimi.

 
O le tamaitai Hai Komesina o Niu Sila o se tasi o malo faaaloalogia na valaaulia e saunoa i le sauniga o le ANZAC i le maota o le RSA i lenei tausaga. O le saunoaga a le Alii Palemia na ta‘ua ai foi lenei fesootaiga aemaise o le manatua pea i tausaga uma o le sao o fitafita o Ausetalia ma Niu Sila lea na iai ma fitafita o Samoa i le saolotoga ua vaaia i lenei foi itu o le lalolagi.

 
Faaalia e le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, o le taimi i le va galulue faatasi ai o nei malo ma atumotu o le Pasefika ua saga faamausali ai le fefaasoaa‘i ma le lagolago o le isi i le isi i atina‘e ma taimi o mafatiaga e pei ona amata mai i le tutū faatasi ai e tau i taua o le lalolagi.

 
E lē o toe avea le ANZAC ma aso malolo i Samoa ae o loo faaauau pea lenei sauniga i lalo o le uati, le maa faamanatu o taua o le lalolagi atoa ai le isi maa faamanatu i luma ane o le faletupe o le ANZ ma le falemeli i Matafele.

 
O le mae’a o le savali faaaloalo ma molimoli teu fugalaau ma pale i nei nofoaga na faaiu ai loa le sauniga i le fale o le RSA i le taulaga o Apia.

Hai Komesina o Niu Sila ma le Palemia o Samoa i le sauniga o le ANZAC Vaasiliifiti Moelagi Jackson o le Koluse Mumu i le sauniga o le ANZAC